Lika - Kulturna baština

(1/1)

Marica:
Lika - Kulturna baština

1. BAKOVAC KOSINJSKI, naselje u Lici, 10 km zapadno od Gornjega Kosinja;

Na položaju Bakovac bilo je naselje srednjovjekovnoga buškoga plemena Ljupčoća; iz ruševina stare crkvice potječu tri ploče s glagoljskim natpisom i grbom Frankopana. Crkva sv. Vida ima četverokutno svetište i zvonik na preslicu. Na pročelju se nalazi rustično izvedena luneta, gdje su uzidane i ploče s glagoljskim natpisima i grbom Frankopana (iz stare crkve). Pretpostavlja se da je u Bakovcu bila poznata kosinjska glagoljska tiskara.

2. BRINJE, gradić u sjeverozapadnom dijelu Like, smješten u krškoj zavali Brinjskog polja, 32 km istočno od Senja, između ogranaka Velebita i Kapele;

Na brijegu iznad naselja nalazi se burg Sokolac, koji se spominje od 1343. U nj se ulazi kroz četverokutnu kulu. Trokatna kapela sv. Marije s gotičkim portalom najbolje je očuvana burgovna kapela u Hrvatskoj. Na gotičkim svodovima u kripti i na katu isklesani su grbovi Frankopana i Gorjanskih. Uz burg su Frankopani podigli naselje, opasano zidinama u obliku nepravilna šesterokuta s četirima polukružnim kulama i bastionom. Poslije 1537. vojna ga je uprava više puta pregrađivala i dograđivala. Današnja župna crkva sv. Marije podignuta je oko 1700. na mjestu crkve iz 1476.; u njoj se nalazi nadgrobna ploča Matijaša Čubranića iz 1511. Na obližnjoj gotičkoj kapeli sv. Vida iz XV. st. nalaze se grbovi Frankopana i Divinskih.

3. DONJI LAPAC, naselje posred Lapačkog polja u jugoistočnom dijelu Like, 27 km istočno od Udbine. Već u rimsko doba ondje je bilo naselje. U srednjem je vijeku Donji Lapac bio sijelo stare hrvatske Lapačke župe. God. 1449. pripao je Frankopanima. Stari grad Lapac bio je na izoliranu brijegu Obljaju, koji se diže u Lapačkom polju južno od Donjeg Lapca. Kada su Turci zauzeli Liku, pao je i Lapac; pod turskom vlasti ostaje do Svištovskog mira (1791.), kada potpada pod Vojnu krajinu.

4. GOSPIĆ, grad u središnjem dijelu Like, smješten na zaravni uz rječicu Novčicu; Prvi se put spominje 1692., a od 1733. razvija se kao novo, planski utemeljeno sjedište Ličke pukovnije. Poslije je sjedište Krajiške pukovnije, a od 80-ih godina XIX. st. Ličko-krbavske županije.

Grad je utemeljen u XVII. st., razvio se za Vojne krajine kao središte ličkoga stožera i brigadno mjesto ličke otočačke regimente. Od građevina ističu se kula age Senkovića, vojarna iz 1767. i kasnobarokna župna crkva sv. Marije iz 1780. Na crkvi je memorijalna ploča poginulima u bitki kraj Bilaja 1809. (R. Frangeš-Mihanović). U kapeli sv. Ivana Nepomuka nalaze se tri slike iz XVIII.-XIX. st. Na groblju je Poprsje žene s dukatima, rad Ivana Rendića, iz 1907. (nadgrobni spomenik Lovri Paveliću), a na trgu spomenik Nikoli Tesli Frana Kršinića (1981.). U Gospiću djeluje Muzej Like, osnovan 1958., s arheološkom, etnografskom te zbirkom novije povijesti i umjetnina. Pretežu arheološki materijali (nalazi japodske kulture, rimski novac iz Ličkoga Ribnika). U sastavu Muzeja je područna zbirka Rodna kuća Nikole Tesle u selu Smiljanu.

Bilaj (Belaj), naselje 5 km jugoistočno od Gospića. Na stijeni usred sela nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada s visokom peterostranom obrambenom kulom; opasan je jamom izdubenom u kamenu. Banovac Tomo Tvrtković predaje ga 1451. banu Petru Talovcu; 1509. u vlasti je Ivana Karlovića. Turci drže grad 1528-1689. - U okolici su brojni tumuli s nalazima iz brončanoga i starijega željeznog doba.

Bužim, naselje 7 km sjeverozapadno od Gospića. Zapadno od sela su ruševine utvrđenoga grada Butima. Tlocrt mu je nepravilan četverokut s kulama na uglovima i središnjim stambenim dijelom. Građen je vjerojatno prije XIII. St. kao plemenska. utvrda.

Lički Ribnik naselje 9 km jugoistočno od Gospića. Utvrđeni grad Ribnik bio je s tri strane zatvoren tokom rijeke Like, a s četvrte obrambenom kulom, opkopom i nasipom.

Utvrdili su ga Frankopani u drugoj polovici XV. St.; još su vidIjive ruševine utvrde i crkve.

Medak, naselje 14 km jugoistočno od Gospića. U antičko je doba naselje uz cestu Senia-Burnum. Odavde potječu različiti nalazi (rimski sarkofazi, novac, miljokaz iz III. St.). U blizini su ostaci srednjovjekovnog utvrđenoga grada.

Mušaluk, naselje 10 km sjeverno od Gospića. Kapela sv. Duha ima poligonalno svetište i zvonik uz preslicu nad glavnim pročeljem. Prema natpisu, dao ju je 1700. podići svećenik Marko Mesid. U crkvi je barokna plastika iz XVIII. st. Poviše sela su ruševine Bešine kule iz turskog doba.

Počitelj, naselje na zapadnorn rubu Ličkog poIja 16 km jugoistočno od Gospića. Jugozapadno od sela na brdu su ruševine (Vuksanova gradina) vjerojatno ostaci srednjovjekovnoga grada Počitelja. Prvi put se spominje 1263.

Smiljan, naselje 6 km sjeveroistočno od Gospića. Rodna kuća Nikole Tesle danas je memorijalni muzej (sa spomen-pločom, rad Grge Antunca, 1956.). - U okolici su gradine Bogdanić, SmiIjan i Krčmar, prapovijesni grobovi, te crkvice sv. Anastazije, sv. Marka i sv. Vida. Župna crkva Marije od Karmela sagrađena je 1860.

Široka Kula naselje 3 km sjeveroistočno od Ličkog Osika. Iz sela i okolice potječu arheološki nalazi iz halštatskoga (tumulus Vranića gomila iz XIV. do XV. st.) i iz rimskoga doba (grobovi, natpisi, putokaz). Sjeveroistočno od Široke Kule je Gradina kraj Razvala, velika ovalna građevina s kulama, vjerojatno rimskoga podrijetla.

Vrebac, naselje 13 km istočno od Gospića. U podnožju gradine su dva velika tumula s kamenim grobnim konstrukcijama iz kasnoga brončanog i željeznog doba. U selu su još 1834. bili vidIjivi ostaci staroga grada. U okolici su očuvane ruševine dvaju srednjonjovjekovnih gradova.

5. GRAČAC, grad u južnom dijelu Like, u središnjem dijelu Gračačkog polja oko donjeg toka Otuče i vapnenačkog uzvišenja Gradine (618) m. Tragovi srednjovjekovnoga grada na Gradini blizu katoličke crkve; tu je bilo sjedište stare otučke župe. Grad se spominje 1302. God. 1509. bio je u posjedu Ivana Karlovića, a 1527.-1687. pod turskom vlašću. Barokna župna crkva sv. Jurja iz XVIII. st. stradala je u II. svjetskom ratu. U njoj je kasnobarokni epitaf grofa Kneževića (1781.). Na groblju uz Otuču nalazi se tri metra visok monolitni križ na grobu Ivana Balenovića iz XVI. st.

6. KOSINJ, predio u središnjem dijelu Like, u Kosiniskom polju. Postoji Gornji i Donji Kosinj.

U Donjemu je Kosinju jednobrodna župna crkva sv. Ivana Krstitelja iz 1650. s poligonalnim svetištem, sakristijom i zvonikom uz glavno pročelje. Okružena je ogradom od masivnih blokova u suhozidu, unutar koje su dvije antičke stele. U crkvi je namještaj ranobaroknoga tipa.

Izvan sela, na osamljenoj glavici, stoji kapela sv. Petra (s polukružnom apsidom), vjerojatno nakon odlaska Turaka obnovIjena srednjovjekovna građevina. U Gornjem se Kosinju nalazi barokna župna crkva sv. Antuna Padovanskoga iz 1692. s poligonalnim svetištem, sakristijom i zvonikom uz glavno proče1je. U crkvi su klasicističke drvene klupe i kamena škropionica s Ijudskom glavom, klesana na romanički način.

7. KRASNO naselje na sedlu između Velebita i Senjskoga bila u Lici.

Spominje se u pisanim izvorima u XIII. st. U Lomskoj dulibi, u blizini Krasnog, nađeni su tragovi rimske kulture. Osobito je zanimljiv latinski natpis u živoj stijeni o granici između ilirskih plemena Ortoplina i Parentina. God. 1527. kralj Ferdinand daruje ga senjskoj crkvi, u čijem vlasništvu ostaje do turskih osvajanja. Ponovno je naseljeno u XVIII. st., a od 1790. opet je župno središte; crkva sv. Antuna Padovanskoga je iz XVIII. st. U Krasnom, do kojega je cesta izgrađena tek 1992., nekadašnja je župna crkva Gospe od Krasna, poznato hodočasničko mjesto (također hodočasničko mjesto hrvatske vojske), koje se spominje od 1641.; poslije dograđivano. U crkvi je kasetirani svod koji su 1759. oslikala braća Lukinović.

8. KRČIN GRAD (Pliš Grad, Gradin), ostaci Utvrde na izduženu zaravanku brijega između Kozjaka i Gradinskoga jezera na Plitvičkim jezerima. Na južnom kraju nalaze se ostaci kule u obliku trokuta (djelomično otkopana i istražena). Tradicija i neki autori tvrde da su to ostaci pavlinskog samostana.

9. KURJAK, selo na Krbavi, 8 km jugozapadno od Udbine.

U prošlom stoljeću postojala su dva naselja, Donji i Gornji Kurjak. Gospodarsku osnovu čine poljodjelstvo i stočarstvo. Na lokalnoj je prometnici nedaleko od regionalne ceste Udbina-Gornja Ploča. U blizini mjesta su ostaci srednjovjekovnoga grada Kurjaka, za koji se drži da je bio najstarije obitavalište krbavskih knezova. Prvi put spominje se 1334. u vezi s knezom Kurijakom i njegovim sinovima Budislavom, Grgurom i Pavlom.

10. KUTEREVO. naselje u Lici, 25 km jugozapadno od Otočca.

Župna crkva Majke Božje Karmelske izgrađena je 1724. U selu je sačuvana pučka arhitektura i osebujni narodni običaji koji zbog izoliranosti naselja sežu u daleku prošlost.

11. LIČKI OSIK, grad u središnjem dijelu Like na rubu Ličkog polja, 7 km sjeveroistočno od Gospića. U prošlom stoljeću nazivao se Osik. U zaseoku Novosalije nađena je nekropola od osam zemljanih tumula ( XVI. - XV. st. prije Krista). Župna crkva sv. Josipa izgrađena je 1842.

12. LOVINAC, naselje u južnom dijelu Like, na Suvaji, lijevom pritoku Ričice; 20 km sjeverozapadno od Gračaca. Lovinac i njegova okolica bila je naseljena u rimsko doba. U blizini mjesta nalaze se ruševine staroga grada Lovinca koji je na početku XVI. st. pripao banu Ivanu Karloviću, a 1522. pao je pod Turke. Poslije istjerivanja Turaka Lovinac je naseljen novim stanovništvom iz sjevernog primorja. Crkva sv. Mihovila sagrađena je 1704.

13. MODRUŠ, naselje na istočnom podnožju Velike Kapele u sjeveroistočnom dijelu Like.

U srednjem vijeku župa koju je krčki knez Bartol dobio od hrvatsko-ugarskoga kralja Bele III. Na osamljenu brdu stoje ruševine grada (Tržan, castrum) nepravilna oblika, podno kojega se razvilo naselje, grad Modruš (civitas). Do turske invazije bio je jedno od najvažnijih središta feudalne moći knezova Frankopana; 1460.-93. sijelo krbavskoga biskupa. Današnja župna crkva Sv. Trojstva iz XV. st., u više navrata pregrađivana, spojena je u skladnu cjelinu sa župnim dvorom. Kraj crkve je klasicistički nadgrobni spomenik Franje Benka. Ispod crkve nalaze se ostaci ruševina katedrale sv. Marka, a istočno od crkve ruševine kapele sv. Antuna Padovanskoga.

14. MRSINJGRAD, ostaci utvrđenoga grada oko 1,5 km sjeverozapadno od Korenice. Posjed krbavskih knezova po kojemu se jedna grana tih knezova zvala Mrsinjski. Turci su ga osvojili 1527.

15. OŠTARIJE, naselje u sjevernom dijelu Like, 6 km jugoistočno od Ogulina.

Župna crkva sv. Marije bila je prvotno velika trobrodna gotička građevina koju su podignuli Frankopani 1451. Sada služi kao crkva samo obnovljeno svetište s trostranim završetkom i bočna kapela. Zidovi nekadašnjih crkvenih lađa s gotičkim dovratnicima čine dvorište. U crkvi su osim neogotičkoga glavnoga oltara i barokni kipovi.

Frankopanski kaštel je na zapadnom ulazu na »otok« što ga zatvara vijugavi tok rijeke Mrežnice; danas neznatni ostaci; na otoku je pravoslavna crkva sv. Nikole.

Otok Oštarijski, naselje 4 km jugoistočno od Ogulina. Frankopanski kaštel je na zapadnom ulazu na "Otok" što ga zatvara vijugavi tok rijeke Mrežnice; danas neznatni ostaci; na otoku je pravoslavna crkva sv. Nikole.

16. OTOČAC, grad u sjeverozapadnom dijelu Like; smješten na rijeci Gacki, u zapadnom dijelu istoimenog polja, koji su nazvani po ranohrvatskoj župi;

U tekstu znamenite Baščanske ploče (oko 1100.) navodi se da je crkva sv. Mikule (Nikole) u Otočcu bila u redovničkoj zajednici s crkvom sv. Lucije u Jurandvoru na Krku. Od 1300. u posjedu je Frankopana, a Sigismund Frankopan ondje osniva biskupiju (1461.-1535.) s crkvom sv. Nikole. Naselje s obrambenom kulom, na zavoju rijeke Gacke, bilo je opasano zidovima s kulama (nakon rušenja 1829. samo djelomično očuvani). Radi bolje obrane sagrađen je 1619. kaštel renesansne koncepcije "Fortica", s trokutnim rasporedom kula cilindrična oblika (ruševine iznad naselja). Od 1746. Otočac je stožerno mjesto pukovnije. Iz doba Vojne krajine potječe niz skladnih, jednostavnih, većinom jednokatnih kuća. Barokna župna crkva Sv. Trojstva iz 1684. (obnovljena 1774.) prostrana je jednobrodna građevina sa zaobljenim svetištem; sa svake strane broda su po tri bočne kapele. Zvonik se izdiže iz glavnoga pročelja. Crkva ima kasnobarokno-klasicističku opremu: sedam oltara, propovjedaonicu, krstionicu i nadgrobne ploče iz XVIII. st.

Brlog, naselje u donjem toku rijeke Gacke, 12 km sjeverozapadno od Otočca. U selu i njegovoj okolici su brojni pretpovijesni tumuli i gradine - naselja i nekropole ilirsko-keltskih Japoda. Brlog je vjerojatno rimsko naselje Avendo (ostaci zidova i opeka, nadgrobni spomenici). Srednjovjekovni utvrđeni grad u Brlogu (danas ruševina) imao je četverokutni tlocrt. U blizini sela su ruševine Gusić-grada, koji su 1575. osvojili Turci.3

Dabar, naselje na rubu istoimenog polja, 21 km sjeveroistočno od Otočca. Na brijegu Vudčjaku su ostaci tvrđave koju narod zove Sokolić; tlocrtno kvadrat s jednom cilindričnom ugaonom kulom. Prvi se put spominje 1499. kao utvrda Frankopana i ostaje krajiško granično uporište sve do izgona Turaka iz Like. God. 1773. već je "posve razvaljeni grad".

Drenov Klanac, naselje 15 km sjeverozapadno od Otočca. U japodskoj nekropoli nađeni su grobovi starijega i mlađega željeznog doba s mnogo nakita (brončano oglavlje, pektoral). - U XVII. st. tu je Petar Zrinski podignuo kulu Šimšanovku, koja ima tlocrt u obliku prstena (danas ruševina).

Podum, naselje 3 km istočno od Otočca. Na grobIju su ostaci srednjovjekovne crkve sv. Marka, koja je imala četverokutno svetište. Antički i starokršćanski ftagmenti, ugrađeni u zidove crkve, potječu iz obližnjega antičkog naselja Arupiuma. Na grobIju su stećci u obliku ploda.

Prozor, naselje 5 km jugoistočno od Otočca. Tragovi antičkog naselja, kasnijega rimskog municipija Arupiuma, nadeni su na sjevernim obroncima gradine. Veliki vital. Otkriveni su dijelovi stambenih i gospodarskih zgrada, ostaci manjeg termalnoga sklopa s očuvanim podnim mozaicima i ulomcima fresaka. ZanimIjiv je sklop antičkih kamenoloma, kao i više spomenika isklesanih u kamenu živcu među kojima se posebno ističu dva monumentaIna mitreja s reIjefno oblikovanim prizorima. Na brdu Prozorini su ruševine srednjovjekovnoga frankopanskoga grada koji se prvi put spominje 1449.

Sinac, naselje 11 km jugoistočno od Otočca. Na lokalitetu Gradina na Rudinama pretpovijesno je utvrđeno naselje. U okolici su u živoj pećini usjećena dva mitreja (oltari) s reIjefom Mitre Tauroktona. - U župnoj crkvi sv. Ilije (1841.) tri su barokna oltara; na glavnome je slika sveca zaštitnika, djelo Fortunata Berganta;bočni je oltar sv. Franje Borgije dao podići kapetan Duinović (1768).

17. PERUŠIĆ, grad na jugozapadnom rubu istoimenog polja u središnjem dijelu Like, 14 km sjeverno od Gospića;

Utvrđeni grad obitelji Perušić ima osnovu u obliku nepravilna četverokuta; u sredini je visoka valjkasta kula. God. 1527.-1636. i 1641.-85. u vlasti je Turaka; 1555. utvrdio ga je Malkoč-beg. Prostrana kasnobarokna župna crkva sv. Križa s poligonalnim svetištem (uz koje je sakristija), jednobrodna je građevina s četiri bočne kapele uz svaku stranu broda. Uz glavno je pročelje zvonik s gotičkim dovratnikom i zapisom iz 1698. (za turske vlasti stariji dio crkve služio je kao džamija). U unutrašnjosti se nalazi sedam baroknih oltara (glavni je oltar rad Michaela Chiereginija iz 1827.) i propovjedaonica.

Pazarište, predio 13 km sjeverozapadno od Gospića. Obuhvaća sela: Donje Pazarište, Klanac, prije Gonje Pazarište i zaselak Srednje Pazarište, koji su smješteni na ulazu u klanac između Kuka (708 m) na sjeveru i Oteša (745 m) na jugu. Na brdima Otešu i Ostrovici nalaze se ostaci srednjovjekovnih istoimenih gradova, koji su u XV. st. pripadali Frankopanima. Iznad Donjeg Pazarišta su ruševine pavlinskog samostana i crkve (Kloštar), zadužbina obitelji Draškovića iz 1489.

Podovi, zaselak 6 km istočno od Perušića. Na osami je gotička jednobrodna kapela Sv.Trojstva s gotičkim klesanim dovratnikom. Četverokutno svetište presvođeno je križnim svodom. Barokna crkvena oprema stradala je u II. svjetskom ratu.

18. PLAŠKI, grad na sjeverozapadnom dijelu Plaškog polja, 27 km južno od Ogulina; God. 1185. spominje se ovdje župa krbavske biskupije, a 1486. u urbaru modruškog vlastelinstva, među ostalim, jedan samostan i dvije crkve. Pravoslavna crkva Vavedenija Bogorodice pregrađena je 1906. u duhu historicizma; očuvani su barokni dio svetišta i donji dio zvonika (1733.). Ikonostas je naslikao Ivan Tišov 1907. Kraj crkve je jednokatni kasnobarokni eparhijski dvor. Južno od Plaškoga na brdu nalaze se ruševine srednjovjekovnoga grada Frankopana, koji je napušten 1592.

19. UDBINA, u okolici je više restauracija (uz magistralnu cestu). Zbog posljedica rata nije moguć lov, a nije dostupna ni zaštićena šuma Laudanov gaj.

Udbina je u srednjem vijeku bila utvrđeno središte (castrum) Krbavske županije. U starije vrijeme nazivana je civitas Corbaviae, Krbavski grad, u kojem je stolovao i krbavski biskup (od 1185-1460., kada se zbog turske opasnosti preselio u Modruš). Pod imenom Udbina prvi se put spominje 1493. Kraj ruševina crkve sv. Marka (svetište s trostranim završetkom) otkriveni su antički nadgrobni spomenici. Ostaci stolne crkve otkriveni su (1829.) na brdu Kalvariji. Biskupski je dvor dao podignuti biskup Bonifacije (XIV. st.). - Srednjovjekovni utvrđeni grad, od kojega su očuvani tek ostaci, držali su 1509. krbavski knez Ivan Karlović, a 1527-1689. Turci. - U okolici, kraj Mutilića, stoje ruševine stare crkvice sv. Augustina (četverokutno svetište, zvonik na preslicu).

Navigacija

[0] Lista Poruka



Uvijeti korištenja LikaWorld foruma