Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/krznaric/public_html/forum/Sources/Load.php(225) : runtime-created function on line 3

Deprecated: preg_replace(): The /e modifier is deprecated, use preg_replace_callback instead in /home/krznaric/public_html/forum/Sources/Load.php(225) : runtime-created function on line 3
MILE BUDAK, hrvatski književnik , 30. kolovoza 1889 - 7. lipnja 1945

MILE BUDAK, hrvatski književnik , 30. kolovoza 1889 - 7. lipnja 1945

(1/1)

Marica:


MILE BUDAK

Svakako najpoznatiji Lovinčanin kontroverzni je hrvatski književnik Mile Budak.
Osporavan zbog političke biografije (pripadnik ustaškog pokreta), hvaljen zbog književnog djela, zbog potonjeg zasigurno zaslužuje istaknuto mjesto u povijesti hrvatske književnosti i povijesti ličkog kraja.

Rodio se 30. kolovoza 1889.godine u selu Sveti Rok, tadašnja općina Lovinac, kotar Gračac, županija ličko-krbavska, a tim je redom opisivao svoju pripadnost lovinačkom i ličkom kraju i u autobiografiji.
Bio je posmrče.Otac Mile razbolio se sjekući šumu u Velebitu, a samo petnaestak dana poslije rodio mu se sin kojem su dali očevo ime, Mile.

Mati Anica toliko je tugovala za mužem da nije mogla dojiti maloga Milu, već ga je othranila susjeda Anica Makanova. Tako je ostao na životu. Imao je četiri brata, Mile je bio najmlađi, a ostalo četvero djece već je ranije pomrlo.
Osnovnu školu mali je Mile pohađao i završio u rodnom mjestu 1900. godine. Obitelj je odlučila da Mile ide u općinu za pisara, a s vremenom može postati i bilježnik. A kako bi se čim više obrazovao, najstariji brat Joso, oženjen Tirolkom, povukao ga je k sebi u Kostajnicu, da malo uči njemački. Neko je vrijeme živio s bratom, a onda je u veljači 1902. upisan u Sarajevsku gimnaziju. U školu je išao s ličkom kapom i ličkom torbom, a ispod te kape krila se pametna i bistra lička glava.

Maturirao je 1910.godine. U jesen 1910. upisao se na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i to na zemljopis i povijest. Stipendiju nije dobio jer je bila namijenjena samo Hrvatima iz Bosne, a Mile Budak bio je nepatvoreni Ličanin. Nije se uspio održati bez te stipendije pa napušta filozofiju i upisuje pravo, radeći pomalo kao pisar. Vojničku školu odslužio je na razmeđi 1912. i 1913. , a kad je buknuo Prvi svjetski rat, među prvima je poslan na ratište.

Tako je i napisao nekrolog svom prijatelju Franu Galoviću koji je poginuo u ratu, upravo kad je i sam Mile Budak bio ranjen.
Kao ranjenik prošao je dug put: Tuzla, Zvornik, Gučevo... Izvjesni dr. Despotović otpremio ga je u Niš da ga sačuva od zaraze pjegavim tifusom, ali Budak ipak obolijeva i završava u niškoj bolnici. Kad je ozdravio, od listopada do prosinca 1915. propješačio je Makedoniju i Albaniju, iskrcao se na otočiću pored Sardinije, da bi naposlijetku završio na Gružu.
Pravo na odvjetnikovanje dobio je u travnju 1923., oženio se već ranije te imao dvije kćeri i sina. Radio je kao odvjetnik, ali je bio i sokolski aktivist, zamjenik starješine u Hrvatskom sokolskom savezu u Zagrebu. Za sebe kaže da se bavio i politikom te da je tu stekao "vrlo mnogo nenaplativog iskustva, ponešto duga, sedam mjeseci zatvora bez istrage i poznati atentat od 7. lipnja 1932."

A pisao je još od gimnazijskih dana, najprije stihove koje je objavljivao u "Bosanskoj vili", te u "Pobratimu", a onda i u "Hrvatskoj smotri". U "Mladoj Hrvatskoj" surađuje od osnutka, a tijekom dvije godine je i uređuje.
U "Suvremeniku" objavljuje pjesmu "Orač", a uskoro, 1910. postaje i članom Društva hrvatskih književnika.
Pisao je kritike i prikaze pa je tako pišući prikaz knjige Bude Budisavljevića "S ličke grude" prišao ličkoj tematici koja će kasnije odrediti njegov opus.
P
rozi se posvetio tek pod konac dvadesetih godina. Tada nastaje zbirka ličkih priča "Pod gorom", zatim roman "Raspeće" (1931.), roman "Na ponorima" (1932.), novele "Opanci dide Vidurine" (1933.). Surađuje u "Hrvatskoj reviji", "Književniku", "Evoluciji" i "Hrvatskoj smotri", a potom nastaju i romani "San o sreći" i "Direktor Križanić" kojega je napisao pod naslovom "Rascvjetana trešnja".

No, svakako najpoznatije djelo književnika Mile Budaka je roman "Ognjište" iz 1938.godine. Objavila ga je Matica hrvatska, a odmah je bio obasut najboljim kritikama.
Napravljene su i dvije dramatizacije "Ognjišta". Jednu je napravio Tito Strozzi, legendarni prvak hrvatskog glumišta, a drugu redatelj Vojmil Rabadan. Obje su prikazivane i polučile velike uspjehe na domaćim i stranim pozornicama.
U HNK Zagreb u listopadu 1941.godine održana je praizvedba Strozzijeve dramatizacije, a Bela Krleža tumačila je lik Jele. U to vrijeme čak se nametala paralela između Budaka i Krleže no u pozadini su svakako bili i politički motivi. Razlike između Budaka i Krleže bile su, međutim, više nego očite.

Bez obzira na sve kontroverzije oko dijelova Budakove biografije, treba ga valorizirati kao pisca koji je na najljepši način dočarao život u ličkom kraju, njegove teškoće, te nadasve s dušom i osjećajem čovjeka koji tom kraju pripada približio nam je njegove ljude i krajolike.

Mile Budak pogubljen je 7. lipnja 1945. godine. Nakladni zavod Matice hrvatske 1990. godine objavljuje reprint izdanje "Ognjišta".

Navigacija

[0] Lista Poruka



Uvijeti korištenja LikaWorld foruma