Registriraj se i postavi svoju sliku
Listopad 26, 2014, 00:32:23 *
Dobrodošli, Gost. Molimo, prijavite se ili se registrirajte.

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i duljinom prijave
Novosti: Dragi posjetitelji, ako se želite REGISTRIRATI na Forum pošaljite vašu poruku na E-mail: admin@likaworld.net
 
   Forum   Pomoć Traži Kalendar Članovi Prijava Registracija  
 Str: [1]   Dolje
  Ispis  
Autor Tema: Lički Vlasi su rimokatolici  (Posjeta: 3313 )
0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.
Marica
Urednik teme
*
Offline Offline

Postova: 1641


Tko ne čita taj neće znati!


WWW
« : Travanj 05, 2007, 00:49:27 »

Lički Vlasi su rimokatolici

(pogledaj i tu: http://www.yoow.eu/imagehosting/images/OQc21643.pdf)

U srednjovjrkovnoj Liki živjeli su i potomci romanskog žiteljstva koje su ovdašnji Htvati nazivali Vlasi. Oni su bili rimokatolici jer su na tom prostoru poprimili krsćanstvo. Gotovo svi lički Vlasi nisu živjeli po ličkim selima. Oni nisu imali stalne nastanbe ni svoju zemlju, već su živjeli u provizorno načinjenim kolibama. Takva kućišta podizali su po šumama i tu su zajedno sa svojim blagom provodili zimu. Kada bi u proljeće zatopilo i kada bi po obranicama Velebita počela nicati prva proljetna trava, ti Vlasi krenuli bi na sezonsko stočarsko kretanje. Gdje bi zasjeli, načinili bi provizorni katun tu bi ostajali dok je za njihovo blago bilo dovoljno ispaše. S obzirom da su lički Vlasi kroz gotovo čitavu godinu bili u pokretu, izmicali su kontroli državne vlasti a kako nikom nisu smetali, državna vlast nije za njih mnogo marila.
Ličke i primorske Vlahe, koji su tijekom srednjeg vijeka boravili i privređivali na Velebitu, treba jasno razlikovati od kasnije pristignutih Vlaha koje su Turci na područje Like i Krbave doveli sa Balkana i koji su bili pravoslavne vjeroispovjedi. TI Vlasi su Turcima služili kao njihova pomoćna vojska u ratu protiv Hrvata. Kada je u turskoj vladavini u Liki došao kraj, jedan dio balkanskih Vlaha povukao se s Turcima u Bosnu a većina njih prebjegla je na krajišku stranu. Zbog toga ti balkanski Vlasi nisu bili identični s katoličkim Vlasima. Dok su katolički Vlasi usvojili hrvatske narodne i vjerske običaje, balkanski Vlasi to nisu nikada bili voljni učiniti. Koncem 18. stoljeća su balkanski Vlasi, pod utjecajem pravoslavnog svećenštva usvojili srbsko nacionalno osjećanje. Tako su balkansi Vlasi s vremenom postali lički Srbi a Vlasi koji su na ličkom području živili od pradavnih vremena stopili su se s ličkim Hrvatima. Razlike između ličkih i balkanskuh Vlaha su vrlo velike.
Lički i primorski Vlasi su tu od najveće starine živjeli kao kršćani katolici. Na sebi su uvijek nosli bijelu vunenu odijeću i bili su potomci romaniziranih Japoda koji su tijekom vremena naučili jezik Hrvata.
Vlasi koje su Turci doveli u Liku (kao pomoćnu vojsku) nosili su crno obojanu vunenu odjeću.
Njihova pradomovina su krajevi oko izvora rijeke Drine. No i ti Vlasi su prihvatili jezik Hrvata ali i srbski nacionalni osjećaj i zbog toga nisu prihvaćali ličke Hrvate.

Prema tome možemo zaključiti da bosanskim Vlasima, Ličanima pravoslavne vjeroispovjedi nija pradomovina Lika i Hrvatska već područje kod i preko Drine.


« Zadnja izmjena: Lipanj 15, 2007, 14:04:11 Marica » Evidentirano

"Oprosti tvojim neprijateljima, ali ne zaboravi nikada njihova imena" John F. Kennedy
Marica
Urednik teme
*
Offline Offline

Postova: 1641


Tko ne čita taj neće znati!


WWW
« Odgovor #1 : Travanj 06, 2007, 01:55:52 »

HRVATSKI BUNJEVCI


RAĐANJE NACIJE ILI PODJELA HRVATA?

NE, HVALA, PREMIJERU Predsjednik Bunjevačkog saveta Nikola Babić (u kočiji) tvrdi da će odbiti svaki Sanaderov pokušaj da Bunjevce svrsta u Hrvate

NE ŽELIMO BITI HRVATI, MI SMO BUNJEVCI
Iako priznaju da su po vjeri, jeziku i običajima bliži Hrvatima nego Srbima, 20.012 Bunjevaca želi biti samostalna manjina



Snimio: Darko Tomaš
Piše: Boris Orešić

Bunjevački nacionalni savet, krovna institucija koja u Srbiji okuplja pripadnike te nacionalne manjine, prošli je tjedan kroz srpske medije u otvorenom pismu srpskom predsjedniku Borisu Tadiću i premijeru Vojislavu Koštunici  javno prozvao hrvatskog premijera Ivu Sanadera, koji je nadavno posjetio Suboticu, da želi asimilirati Bunjevce, odnosno podvesti ih pod Hrvate. Time su zaoštreni odnosi političkih čelnika vojvođanskih Hrvata i Bunjevaca, kojima je 1991. Slobodan Milošević dao mogućnost da se, premda ih je prema posljednjem popisu iz 2002. samo 20.000, registriraju kao poseban narod čime su u Srbiji dobili prava koja proizlaze iz statusa nacionalne manjine. Podsjetimo, oni koji se danas deklariraju kao Bunjevci, do 1991. izjašnjavali su se većinom kao Hrvati. Sanader je u Subotici obznanio da je o podjeli Hrvata na Hrvate i Bunjevce razgovarao sa srbijanskim dužnosnicima.      

HRVATSKE PRETENZIJE

"Mi nemamo veze s Hrvatima i poručujem Sanaderu neka nas pusti na miru. Mi tvrdimo da se Bunjevci na području Subotice i Sombora dijele na Hrvate i Bunjevce", ističe za Globus predsjednik Bunjevačkog saveta Nikola Babić. Prema njegovim riječima, politički predstavnici Hrvata u Vojvodini, uz očitu pomoć  Hrvatske, nasilno osporavaju Bunjevcima pravo na njihovu nacionalnu pripadnost te ih svrstavaju u pripadnike hrvatske nacionalne manjine.

"Mi smo autohtoni narod koji je bio priznat još 1918. prilikom osinivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u koju smo svjesno ušli. Kroz povijest, posebno za vrijeme vladavine Josipa Broza, naš je identitet došao u pitanje jer je Tito naredbom 1945. propisao da se svi Bunjevci moraju izjašnjavati kao Hrvati.

Još od vremena Stjepana Radića pa sve do danas Hrvatska pokazuje teritorijalne pretenzije prema dijelu Vojvodine gdje mi živimo i zbog toga nas i danas hrvatske vlasti smatraju Hrvatima ili nas nazivaju bunjevačkim Hrvatima, premda takav termin mi ne prihvaćamo", upozorava Babić, koji odbacuje tezu da je priznavanje Bunjevaca kao nacionalne manjine u Srbiji bila politička manipulacija Slobodana Miloševića koji je na sve moguće načine htio smanjiti broj Hrvata u Srbiji.

TRAŽENJE PRAVA

Babić tvrdi kako Bunjevci ništa posebno nisu dobili ni od Miloševića, ni od Đinđića, ni od Koštunice. Dodaje kako ne teže osnivanju svoje države, ali će od Srbije tražiti da im se osigura školovanje na njihovom nacionalnom jeziku.
"Milošević je Bunjevce priznao kao narod ne zato što nas voli, nego zato što je htio da bude što manje Hrvata. Nama Bunjevcima je to dobro došlo jer smo dobili dugo osporavani status naroda", kaže umirovljeni pravnik, član kulturne institucije Bunjevačko kolo Karlo Dujmović, s kojim smo razgovarali u nedjelju u Somboru, gdje se održavala "Bunjevačka dužijanca", tradicionalna žetvena svečanost pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Poput Dujmovića nešto umjerenija stajališta ima i predsjednik Bunjevačke matice Ivan Balić Palković, koji ističe da zna dosta primjera da se jedan od dva brata izjašnjava kao Hrvat, a drugi kao Bunjevac. Običnim ljudima u multietničkoj Vojvodini nacionalna pripadnost, kaže on, nije razlog za svađu.

Zaključuje da su po svojoj tradiciji, jeziku ikavici i katoličkoj vjeri Bunjevci mnogo bliži Hrvatima nego Srbima.

Član Bunjevačkog nacionalnog saveta (BNS) i zastupnik u skupštini Vojvodine Mirko Bajić tvrdi kako je Milošević Bunjevcima samo dao mogućnost da i službeno budu oni što žele, čime je ispravljena nepravda koju im je Tito učinio 1945. No status i prava nacionalne manjine, Bunjevci su, dodaje Bajić, dobili tek 2003., odnosno tri godine nakon pada Miloševića, donošenjem Zakona o nacionalnim manjinama na temelju kojeg su osnovali svoj Nacionalni savet, što je razbjesnjelo političke predstavnike Hrvata, prvenstveno Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV).
Prema popisu iz 2002. u Srbiji živi 70.602 Hrvata i 20.012 Bunjevaca. U Subotici, gdje su njihovi odnosi najzaoštreniji, na popisu su se izjasnili podjednako, 16.688 kao Hrvati i 16.254 kao Bunjevci. Zajedno čine 21 posto stanovništva Subotice.
"Za razliku od Hrvata, mi Bunjevci ne govorimo ijekavicom nego štokavskom ikavicom. Meni ne smeta da Hrvati govore hrvatskim jezikom, ali i mi želimo pravo na svoj jezik koje Hrvati imaju, a mi još uvijek nemamo jer nam to uporno osporava DSHV. Također, Hrvati se protive i tome da Bunjevci ističu svoju zastavu. Hrvati u Vojvodini k tome i mnoge naše običaje prikazuju kao svoje", kaže Bajić ogorčen na potpredsjednicu srbijanske Vlade Ivanu Dulić Marković koja se izjasnila i kao Bunjevka i kao Hrvatica, što je, misli on, nemoguće.

OD STOLJEĆA PETOG

Bajić podsjeća da, prema povijesnim dokumentima,  Bunjevci u Vojvodini žive već pet stoljeća, a ima ih u Hrvatskoj i Mađarskoj. No, ne krije da ih za sada kao nacionalnu manjinu priznaje jedino Srbija.

"Mnogi Bunjevci u Hrvatskoj izjašnjavaju se kao Hrvati, a u Mađarskoj kao Mađari, dok mi u Srbiji ne želimo biti ni Srbi, ni Hrvati nego Bunjevci", poručuje član Bunjevačkog nacionalnog saveta Nikola Vizin.

PREDSJEDINK DSHV-a PERO KUNTIĆ
Bunjevci su dio hrvatskog korpusa

Politički vođa vojvođanskih Hrvata, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i dogradonačelnik Subotice Pero Kuntić ističe da njegova stranka od svog osnutka smatra da su Bunjevci sastavni dio hrvatskog korpusa. Bunjevci, prema njegovim riječima, žive u Mađarskoj, Hercegovini, u Lici, okolici Senja i zaleđu Zadra, i baš nigdje osim u Vojvodini nije sporno njihovo hrvatsko podrijetlo.

"Kad bi se ujedinili, u Subotici bi 40.000 bunjevačkih Hrvata činilo gotovo trećinu ukupnog stanovništva i jaku političku snagu", kaže Kuntić.

Naglašava da je DSHV u doba Miloševića osuđivao njegovu politiku, zbog čega su mnogi Hrvati izgubili posao. Istodobno, tvrdi Kuntić, mnogi koji se izjašnjavaju kao Bunjevci, surađivali su s Miloševićem. "Nakon Đinđićeva ubojstva u Srbiji su bile zaustavljene mnoge reforme pa je tako i donesen zakon o manjinama kojim je legalizirana podjela na Hrvate i Bunjevce, čime je umjetno stvorena nova etnička skupina", otkriva Kuntić.  Dodaje kako je bunjevačka ikavica nije književni jezik nego dijalekt hrvatskoga.

Kuntić ipak vjeruje da se između Zagreba i Beograda razvijaju novi odnosi i da će za nekoliko godina Bunjevci biti stvar prošlosti. "Već se dvije godine trudimo dokazati istinu da su Bunjevci dio hrvatskog korpusa i u tome računamo na pomoć hrvatske Vlade", zaključuje Kuntić.

NOVA NACIJA U 21. STOLJEĆU
Bunjevci  su Hrvati kao i Ličani, Dalmatinci, Slavonci...

Cijenjeni subotički intelektualac, profesor filozofije zaposlen u Otvorenom društvu Georgea Sorosa, politički analitičar i stručnjak za nacionalne manjine Tomislav Žigmanov, s kojim smo razgovarali u Subotici, za sebe kaže da je bunjevački Hrvat, odnosno po nacionalnosti je Hrvat, a po geografskoj pripadnosti Bunjevac. On smatra da su Bunjevci Hrvati isto kao i Dalamtinci, Ličani, Slavonci, Zagorci.

Prema njegovim riječima u doba Austro-Ugarske Hrvatima je u Vojvodini bilo lakše djelovati pod regionalnim imenima  Bunjevci i Šokci. Komunisti su im, došavši na vlast, opet dali pravo da se izjašnjavaju kao Hrvati kako više ne bi bili žrtve srpske hegemonije.
"Milošević je odlučio Hrvate u Vojvodini umjetno podijeliti, pa je financijski podupirao organiziranje Bunjevaca, davao im je novac za izdavanje knjiga i novina, a oni su kao sluge za uzvrat lovili Hrvate po Vojvodini kako bi ih Milošević mogao slati na frontove. Dolaskom Koštunice Bunjevci proživljavaju renesansu. Hrvatska politička elita u Vojvodini i vodstvo DSHV-a nisu dorasli rješavanju toga problema, a vlasti u Hrvatskoj za njega su posve nezainteresirane", komentira Žigmanov, koji je u Vojvodini odustao od političkog djelovanja, a nedavno je u Zagrebu izdao knjigu pod naslovom "Hrvati u Vojvodini danas - traganje za identitetom". Žigmanov smatra da se mnogi Hrvati i danas izjašnjavaju kao Bunjevci zbog straha za svoju egzistenciju, jer biti Hrvat u Srbiji nije baš popularno. "Vrlo je jasno da se na početku 21. stoljeća ne može u srcu Europe stvarati nova nacija koja broji samo 20.000 duša. Ključnu ulogu bi trebala odigrati Hrvatska koja bi srpskim vlastima trebala jasno i glasno iskazati svoje neslaganje s politikom podjele Hrvata, no čini mi se da mi u Vojvodini u Hrvatskoj nikome nismo zanimljivi", tvrdi Žigmanov.


« Zadnja izmjena: Lipanj 15, 2007, 14:03:34 Marica » Evidentirano

"Oprosti tvojim neprijateljima, ali ne zaboravi nikada njihova imena" John F. Kennedy
Marica
Urednik teme
*
Offline Offline

Postova: 1641


Tko ne čita taj neće znati!


WWW
« Odgovor #2 : Lipanj 15, 2007, 14:06:34 »

SLAVNI BUNJEVCI

Aleksa Kokic (1913 - 1940) rođen je u Subotici , na periferiji grada u skromnoj familiji. Škulu je započo u Subotici, a završijo u Travniku. Posli gimnazije prilazi u Zagreb, di je završijo bogosloviju, a 1937. godine posto je svećenik. Iako posvećen crkvi, velika želja mu je bila da odsluži vojni rok. No, to mu se nije ispunilo, jel ga vojna komisija 1940. godine odbila. To ga je vrlo pogodilo. Ubrzo nakon tog, zapravi iste godine, naglo umire od zavrtljaja criva.

I nek dodju dani krvavi, teski i crni,
Oblaci makar ce gusti citavo nebo nam skriti,
I onda svi cemo hrabro gromovnim glasom zborit:
Hrvati bili smo uvijek - Hrvati odsad biti!


Vita Đanina

(Pripovetka iz bunjevačkog života)

“Znala sam odavna da se Miško držo s nekim ženama, ali je ranije bilo Bože pomozi. I znalo se, i nije; i virovalo se i nije… Imale žene vinčanog muža u kući, pa se krile. Ali kad se uvatijo sa onom birtašicom, s onom Petrušnicom, e to je bila prava propast! Tu ni stida ni sramote nije bilo. Kući je redovno jutrom dolazijo, a posli sam mu ja i konja hranila i timarila i uprezala. Meni nije bilo teško konja upregniti, a on je uživao da skoči u kola prije nego što ja zapnem štrange, pa me šiba kandžijom dok ih ne zapnem i ne prestaje dok mu i kapiju ne otvorim… A lip sam joj grobić napravila. Svud po njemu cviće zasadila, a okolo lipo ogradila. I klupicu sam joj malu pored križa napravila. Tu sam najslađe vrime vrime provodila. Kad mi se zdravo stešča u srcu, ja odem kod moje golubice, kleknem, bogu se pomolim, i svetom vodicom grobić poškropim. Onda joj krstić zagrlim, pa joj sve moje nevolje izjadam…”

Marica Vujković

Rođena je u Subotici 1900. godine. Ode se škulovala i završila Trgovačku akademiju. Jedno vrime radi u Gradskoj biblijoteki ko službenica, a onda poslom prilazi u Beograd. Di je radila ko privatna službenica.
Marica Vujković, druga je žena pisac, kod Bunjevaca. Iz tog razloga joj nije bilo lako, jel je u to vrime Mara Đorđević – Mlagurski već bila afirmisana sa svojom prozom.
Prvu knjigu, zbirku novela Tereza se nije obratila, objavila je 1931. godine.
Vujkovićeva nije obrađivala teme iz sela, ostala je na terenu koji joj je bijo dobro poznat – grad.
Analizirala je probleme u društvu, psihologiju žene i probleme u bračnim odnosima. Mogo bi se kazati, da su to tipične, bar za današnje vrime, teme ženskog “pera”. Što onda upućiva, da je bunjevačka književnost u ovom aspektu ženskog pisma vrlo napridna. Zato što se tek u novije vrime ovi romani javljaju u većem broju.
Drugi roman Valjda je moralo bit… izašo je 1935. godine. U njemu je Vujkovićeva očla korak dalje, porid oslikavanja bunjevačke patrijahalne gradske porodice, ona obuhvaća i međunacijonalne odnose u okviru jedne porodice, vrimenski omeđeno do 1918. godine.
Ostalo je još nikoliko neobjavljeni rukopisa, koji se čuvaju u Gradskoj biblijoteki, a nikoliko novela objavljeno je u Hrvatskoj riječi.
Umrla je 1964. godine
« Zadnja izmjena: Lipanj 15, 2007, 14:07:38 Marica » Evidentirano

"Oprosti tvojim neprijateljima, ali ne zaboravi nikada njihova imena" John F. Kennedy
Otocac187
Gost
« Odgovor #3 : Srpanj 13, 2007, 14:30:00 »

Da li ti znas mare da bunjevci nisu hrvati i da nedaju da ih netko tako naziva.
Evidentirano
Otocac187
Gost
« Odgovor #4 : Srpanj 13, 2007, 14:39:50 »

Lički Vlasi su rimokatolici

(pogledaj i tu: http://www.yoow.eu/imagehosting/images/OQc21643.pdf)
Prema tome možemo zaključiti da bosanskim Vlasima, Ličanima pravoslavne vjeroispovjedi nija pradomovina Lika i Hrvatska već područje kod i preko Drine. [/size] [/b]


hahahaha sve ce te pokusati da dokazete da hrvatska nije moja domovina ali nece vam poci za rukom.  dinamo
Kakva drina i nebuloze...
Evidentirano
 Str: [1]   Gore
  Ispis  
 
Skoči na:  



Uvijeti korištenja LikaWorld foruma
Pokreće MySQL Pokreće PHP LikaWorld.net | Powered by SMF 1.1.4. © 2005, Simple Machines LLC. All Rights Reserved. Valjani XHTML 1.0! Valjani CSS!