LICKI TURIZAM

[Marica]

6. dio

Neki kažu da su bili članovi udruge, ali više nisu, pri čemu dio njih ističe da udruga nije ispunila njihova očekivanja.

Pristup tržištu

Znatno više iskaza, od onih o pitanjima pomoći/podrške i udruživanja, dali su anketirani o problemima pristupa tržištu, pretežno u vidu pritužbi zbog nedostatka organiziranog pristupa tržištu. Izuzmu li se proizvođači mlijeka koji imaju siguran otkup mlijeka uz redovnu naplatu (obrađeno u poglavlju 3. Stočarstvo), sva druga proizvodnja i ponuda prepuštena je individualnom snalaženju poljoprivrednika.
Može se uočiti kako su u tom snalaženju najbolje prošla sva domaćinstva u općini Plitvička jezera i poneka od onih u Vrhovinama - zbog blizine Nacionalnog parka i velikog broja turista koji prolaze cestama gdje proizvođači imaju svoje štandove (često pred vlastitom kućom) na kojima nude sir, rakiju, med, kolače i drugo. Na terenu je primijećeno da su neki od štandova već donekle higijenski i estetski uređeni, a rečeno je da nemaju problema s dozvolama pa se može pretpostaviti kako je taj model zadovoljavajući za proizvođače. Ipak, ovakav plasman proizvoda moguć je samo ljeti pa
se izvan turističke sezone više mlijeka daje u otkup, naglašavaju neki anketirani. Budući da je trgovanje na štandu dostupno samo nekima, drugi proizvođači sira kažu da u njihovo selo dolaze prekupci koji odnose sireve "na Plitvice".

Svi drugi proizvođači sireva kažu da nemaju osiguran plasman pa se najčešće govori o prodaji sira po narudžbi. Za ovu bi vrstu prodaje, čini se, bila vrlo korisna ponuda preko web-a, kako bi proizvođači internetom, telefonom ili mobitelom došli u kontakt s potencijalnim kupcima. No, upitno je kako se učestalo ili redovno može fizički obaviti kupnja, ako se radi o kupcima iz većih udaljenosti, osim u vrijeme turističke sezone (npr. kupci iz Zagreba i drugih gradova). Po narudžbi se prodaje i većina proizvoda tradicionalnih obrta (drvo, vuna).

Svi uzgajivači ovaca rekli su kako ih uzgajaju zbog prodaje janjadi, a ona se sva obavlja putem sajmova, putujućih nakupaca ili samostalnom dostavom mesarima i restoranima u gradovima i drugim mjestima. Jednako kao i za mliječne proizvode, prodaja janjadi prepuštena je individualnom snalaženju, no uz veće napore, jer se radi o mesu koje se mora hitno dopremiti do kupaca. Jedan od već spomenutih načina prodaje proizvoda jest i onaj putem sajmova na kojima se prodaju drveni predmeti: stolice, bukare, rukatke, metle i dr. Najčešće se spominju sajamovi u Benkovcu, Gospiću,
Otočcu i Cetingradu.

Najpovoljnije prilike imaju proizvođači mliječnih proizvoda, mesa, gljiva i druge hrane koji imaju osiguran otkup od restorana ili plasman u vlastitom restoranu (potonje samo jedno domaćinstvo). Neki od anketiranih govore o prodaji gostima, a među njima se češće spominju lovci, posebno Talijani. Stoga se može zaključiti da bi razvoj turizma mogao imati presudnu ulogu za optimalni pristup kupcima - na mjestu gdje se hrana proizvodi.

Uzgajivači krumpira i povrća svoje proizvode uglavnom prodaju na tržnicama (Gospić, Otočac, Senj, Novi Vinodolski), a pojedini sami prodaju u Zagrebu na Dolcu ili na trešnjevačkom placu (dva domaćinstva iz Lovinca, dakle najudaljenijeg područja). Samo pojedini uzgajivači ili skupljači ljekovitog i aromatičnog bilja spominju osiguran plasman u biljne apoteke, te poslovnu suradnju s tvrtkama (npr. nabava receptura i plijesni za sirevi od firme PROBIOTIK ili ambalaže iz Huma na Sutli), pri čemu se čini gotovo apsurdnim da se aromatično bilje za rakiju kupuje od PLIVE i EKO HERBALIJE iz Zagreba kad je to isto bilje moguće ubrati lokalno, baš u ovoj regiji. Samo ovaj primjer dovoljno ilustrira velike neiskorištene potencijale međusobnog povezivanja lokalnih
aktera gospodarstva, čija je proizvodnja i poslovnost očito na raznim stupnjevima samorazvoja, a bez koordinatora.

Turističko-ugostiteljska ponuda smještaja (sobe i apartmani) odvija se uglavnom preko
turističkih zajednica, koje se spominju i kao posrednici u plasmanu predmeta proizvedenih u tradicionalnim obrtima. Samo jedan anketirani spomenuo je posredništvo udruga, i to proizvođač drvenih predmeta iz Kutereva - udrugu KARMENICA.

Korištenje interneta, općenito te za promociju i prodaju vlastitih proizvoda, vrlo je rijetka pojava među anketiranima. Od 97 anketiranih, dva domaćinstva putem tuđih webstranica predstavljaju svoju ponudu. Naime, većina anketiranih nije niti čula za takvu mogućnost izlaska na tržište. Troje anketiranih ipak planira osnovati web-stranicu za promoviranje svoje ponude (smještajni kapaciteti, odnosno stočarstvo i prodaja suvenira). Među temama koje dotiču pitanje pristupa tržištu ponovno treba spomenuti PROBLEM VUNE ZA KOJU, NAVODNO, TRŽIŠTE NEMA INTERESA.

9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

1. Uvodno treba naglasiti da svako vitalno i prosperitetno domaćinstvo ostvaruje rezultate u izrazito nepovoljnim uvjetima, koje određuju globalni i nacionalni ekonomski procesi. Stoga svako uspješno domaćinstvo pokazuje izričiti vitalitet i sposobnost, što su bitne (iako ne jedine) pretpostavke za uspješno korištenje vanjske pomoći.

2. Iako svako prosperitetno domaćinstvo temelji svoju energiju i sposobnosti na individualnim osobinama svojih članova, bilo bi korisno poticati njihovu međusobnu razmjenu iskustava, a u te aktivnosti razmjene potrebno je uključivati i manje uspješna početnička domaćinstva za koja postoje šanse razvoja.

3. Svaka pomoć ili podrška trebala bi se temeljiti na pojedinačnim potrebama prema individualnim iskazima o vrsti pomoći/podrške koja je potrebna. Teško je očekivati da bi se iz udaljene, urbane sredine moglo realno proocijeniti što stvarno nedostaje pojedinom poljoprivredniku, tako da bi rad "na terenu", s akterima trebao biti pretežni dio posla.

4. U skladu s izričitim iskazima anketiranih, najpotrebnije bi bilo unaprijediti postojeće i uspostaviti nove oblike udruživanja (zadruge, udruge) budući da većina anketiranih smatra kako bi ih brojnost i zajednički nastup ojačali na tržištu. Također, zadruge/udruge bi kao mjesta okupljanja i posredovanja mogle pomoći pri osiguravanju svih oblika pomoći/podrške izvana.

5. Ono što sigurno nedostaje su znanja, tako da edukacija ne može biti promašena podrška. Pri tome treba imati u vidu da mnoga znanja pristižu kroz medije te da više ne postoji potpuno neinformirano domaćinstvo.

6. Budući da određene administrativne službe zadužene za poljoprivrednike već postoje, a nisu nigdje "pohvaljene" od anketiranih, izgleda da bi prije trebalo provoditi edukaciju službenika nego samih poljoprivrednika. (Ovdje se, naravno, nameće općepoznati i rašireni problem birokracije koja "sjedi na grbači" građana, umjesto da im "služi".)

7. Budući da su aktivnosti državnih i lokalnih službenika u najvećoj mjeri određene državnim propisima, svakako bi bilo korisno razvijati suradnju između nadležnih ministarstava kako bi se kod stvaranja i donošenja resornih politika i propisa ostvario utjecaj i uključili ciljevi ruralnog razvoja.

8. Kako je gospodarsko i socijalno preživljavanje ruralnog stanovništva jedan od bitnih vidova održivog razvoja, koji je kao model općenito, a posebno u Hrvatskoj nedovoljno definiran i prepoznat, postoji golem prostor rada - od istraživanja do provedbe - na tom polju razvoja.

9. Uvođenje interneta otvara potpuno nove mogućnosti za pristup tržištu i znanju koje možda u najvećoj mjeri korespondiraju s bitnim karakteristikama individualnih poljoprivrednika (za koje bi svaka glomazna, birokratizirana suborganizacija mogla značiti samo nova financijska opterećenja i rigidnije uvjete poslovanja) i potencijalnih kupaca (najčešće obrazovanih, donekle elitnih
potrošača autohtonih proizvoda/usluga koji žele neposredni kontakt s mjestom i ljudima koji ga proizvode/nude).

10. Karakteristike individualne poljoprivredne proizvodnje (nasuprot industrijskoj) i zahtjevi kupaca ovih proizvoda/usluga indiciraju da se radi o nevelikoj proizvodnji i elitnom tržištu. To postavlja u određenom smislu specifične i
visoke kriterije za kvalitetu proizvoda/usluga, što ostavlja široko polje djelovanja - od osvješćivanja problema do realizacije kvalitetne ponude.

11. S ciljem podizanja vrijednosti poljoprivrednih proizvoda, nužno je pokretati lokalne prerađivačke kapacitete za sušenje, konzerviranje i pakiranje takvih proizvoda.

12. Potrebno je raditi na istraživanju novih modela razvoja sukladno stvarnim potrebama korisničkih skupina.

POJMOVNIK
Pojmovnik - opis dijalektalnih pojmova
BILJAC je debeli vuneni prekrivač ili prostirač, šaren ili jednobojan (bijel ,zelen, crven, žut) s dugim utkanim resicama s gornje strane tzv. čupercima. Uobičajen je u Lici, Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Koristi se i naziv bičaš. Biljac je tkan, a najčešće se upotrebljava za prekrivanje kreveta.
BUKARA je najčešće manja drvena posuda s ručkom, služi za pretakanje vina. U prošlosti se bukara koristila za pojenje konja, što danas više nije uobičajeno. Uobičajen je naziv za područje Like i Primorja.
BUŠTAN potječe od riječi bust ili "prsa od haljine". Buštan je prsluk na kopčanje, najčešće pleten.
COKLJE vidi pod POTPLAT
DIŽA ili dižva je drvena posuda s produženom dašćicom za držanje, posuda u koju se muze varenika (pomuzeno miljeko).Praslavenski termin za posuđe je deža.
KANTRIGA drveni stolac s naslonom.
KRPARE su šareni prugasti tepisi, a izrađuju se od ostataka tkanina i krpa pa otuda i naziv krpare.
OSTIKA je ocat.
PEKA ili pekva je posuda u obliku svedena poklopca. Najčešće je izrađena od pečene gline ili od lijevana željeza s dva do tri ravna obruča koji zadržavaju žeravicu i pepeo, a služi za pečenje kruha ili čega drugoga na ognjištu.
PEKETA mala peka ili pekva.
POPLAT ili poplata je tradicionalna vunena papuča podšivena kožom ili gumom. Drugi naziv za poplat je COKLJA, a potječe od riječi cokla ili cipela.
PREKLAPAČA je drvena stolica na preklop, a naziv preklapača znači "koji se sklapa, zakopčava".
PRESLICA je sprava ili oruđe za pređenje, daščica kopljasta oblika duga tanka drška na koju se priveže kudjelja za predenje. U Lici se često kaže i prešlica ili prešljica.
PRIGLAVAK, je donji dio čarape koji se navlači na stopalo. To je papuča ispletena od vune, na nju se obično prišiju potplati od kože ili gume, te tako priglavak postaje šlapa ili coklja.
RUKATKA je glinena trbušasta posuda, a uobičajena je riječ za područje Like. To je posuda za držanje kiselog mlijeka, dok se u nekim drugim područjima Hrvatske (Korčula) upotrebljava naziv rukat, rukatac.
STAP je uska visoka drvena posuda od dužica u kojem se tuče (bućka, miksa) mlijeko i pravi se maslac. Sastoji se od dugačke drvene posude koja je na donjem kraju šira, a na gornjem je uža. U sredini se nalazi stapaja, dulji štap od stapa s izbušenim kotačićem na vrhu kojim se miješa (tuče) mlijeko.
ŠARENICA je vuneni prekrivač, tkan od raznobojne vune s motivima cvijetova i drugih šara, ali bez čuperaka (biljac ima čuperke). Upotrebljava se kao podna prostirka, dok se kao zidni ukras najčešće vješa iznad ležaja.
TAMBURICA DANGUBICA je lička tradicijska drvena tambura, izrađuje se najčešće od drva javora.
ŽBANJICA ili žban je drvena uspravna posuda s ručicom za vodu, vino i med. U Lici se žbanjica upotrebljava za držanje vode.
Izvori:
http://zoe-centar.hr/index.htm
o Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Otočac
o Institut za etnologiju i folkloristiku; Zagreb
o Mile Japunčić: Zagreb/Sveti Rok
o Poljoprivredna zadruga Lovinac
o Turistička zajednica Plitvička Jezera
o Turistička zajednica Senj
Podaci su preuzeti iz slijedećih izvora:
o Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika, Skok, P., I-III, Zagreb, JAZU, 1971.
o Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 1-8, Zagreb, JLZ, 1977.
o Rječnik hrvatskog književnog jezika od Preporoda do I. G. Kovačića, Benešić, J., 1-8, Zagreb, JAZU i Globus, 1988.
o Taslak - rječnik Sv. Roka, Japunčić, M., Zagreb, 1998.

[Marica]

5. dio

Skupljanjem i obradom vune bavi se jedna obitelj u Ličkom Lešću (vezano za etno zbirku), jedna vunovlačara radi u Perušiću, a predenje vune navela je samo jedna žena u Otočcu.

U više od trećine anketiranih domaćinstava (32) žene pletu čarape, coklje (ličke papuče), veste i rukavice. Većina od njih naglašava kako to radi isključivo za vlastite potrebe, a samo neke iz Gospića i Otočca to rade i za prodaju. Neke žene su rekle da su prije radile više ili da bi radile više - kada bi bilo prerađene vune, dok druge naglašavaju da bi radile više kad bi bila osigurana prodaja. U 16 anketiranih domaćinstava žene su izjavile da se još uvijek povremeno bave tkanjem na tkalačkom stanu. U jednom domaćinstvu u Vrhovinama imaju tkalački stan na kojem je tkala majka, ali to sada više nitko ne radi. U domaćinstvu u Krasnu žena kaže da ima tkalački stan na kojem ništa ne radi, ali bi voljela prenijeti znanje. Češće se tkaju jeftinije krpare (šareni prugasti tepisi izrađeni od ostataka tkanina i krpa) nego tradicionalni tkani predmeti od vune - biljci (jednobojni vuneni prekrivač s dugim utkanim resicama, tzv. čupercima), kićeni biljci (višebojni biljci) i šarenice (šareni vuneni prekrivač s tradicionalnim cvjetnim motivima).

Drvo

Tradicionalne predmete od drva još uvijek izrađuje 11 majstora u Kuterevu i 2 u Vrhovinama. Gotovo svi izrađuju drvene stolice (veće i manje, za odrasle i djecu) i razne posude koje se koriste u seoskom domaćinstvu (bačve, bačvice, bukare - manje drvene posude s ručkom, stapove - uske visoke drvene posude od dužica u kojem se tuče mlijeko i pravi maslac). Dva majstora, jedan iz Kutereva, a drugi iz Vrhovina, izrađuju i restauriraju tradicionalne glazbene drvene instrumente TAMBURICE DANGUBICE koje se prodaju na sajmovima ili po narudžbi, a trojica iz Kutereva proizvode i širi asortiman namještaja, dok jedan čak proizvodi i drvene kuće. Ipak, za očuvanje ovog tradicionalnog znanja nepovoljna je okolnost činjenica da su većina majstora umirovljenici stariji od 60 godina, kao i da se to znanje ne prenosi na mlađe generacije.

Glina

Nekada raširenu uporabu glinenih posuda u seoskim domaćinstvima potpuno je potisnula uporaba industrijski proizvedenih predmeta. Danas predmete od gline (peke, tepsije, ćupove, zdjele, vaze, rukatke) izrađuje samo jedan majstor u Gospiću, koji je za to primio brojna priznanja i nagrade. Predmeti su mogu kupiti na sajmovima ili po narudžbi, a većinom se kupuju kao suveniri za dekoraciju, ali i za uporabu (posebno peke).

Ostalo

Za očuvanje tradicionalnih znanja važno je da na istraživanom prostoru postoji samo jedna veća etno zbirka koju je moguće obići, a nalazi se u Ličkom Lešću. Ponuda se sastoji od tradicionalno uređene ličke sobe sa starim nošnjama, krevetom, posteljinom i namještajem te starinskim posuđem. Izvorna lička seoska kuća uređuje se i u Svetom Roku gdje će posjetitelji moći uživati u tradicionalnom načinu života i u ličkim specijalitetima. Postoje još tri domaćinstva koja posjeduju veće zbirke starih uporabnih predmeta iz seljačkog života.

Dvije zbirke se nalaze se u Krasnu, jednu je moguće obići i vidjeti rukotvorine koje su tijekom prošlih vremena stvarale lokalne žene, dok drugu zbirku (opreme za konje), zbog uvjeta u kojima se čuva, nije moguće obići. Treću zbirku koja se nalazi u Rudopolju kod Vrhovine, također prvenstveno opreme za konje, za sada nije moguće obići, ali njeni vlasnici planiraju je nadopuniti i ponuditi kao dopunsku
atrakciju turističkoj ponudi (kao cjelovito tradicionalno imanje).

Također je pažnje vrijedna inicijativa skupine pet žena u Otočcu (okupljenih oko folklornog društva iz Otočca) koja restaurira nošnje i druge etno odjevne predmete te želi otvoriti etno radionicu za restauraciju i izradu tradicionalnih odjevnih predmeta. Jedno domaćinstvo iz Lovinca planira obnoviti obiteljski obrt izrade i održavanja opreme za konje, a jedan majstor iz Vrhovina obnavlja drvene predmete i kočije za turistički obilazak Pltvičkih jezera, te planira obnoviti i tradicionalno seosko imanje kao turističku atrakciju.

6. TURISTIČKO-UGOSTITELJSKA PONUDA

Treba naglasiti da ovim istraživanjem nije obuhvaćena cjelokupna paleta turističkougostiteljske
ponude u promatranom području. Domaćinstva koja se bave isključivo ugostiteljstvom (restorani, bistroi), kao i ona koja imaju samo sobe ili apartmane za iznajmljivanje (primjerice na Plitvičkim jezerima), a ne bave se nijednom drugom djelatnošću svojstvenom ruralnim domaćinstvima, nisu obuhvaćena ovom anketom.

Od 97 anketom obuhvaćenih domaćinstava samo dva imaju veće smještajne kapacitete:

- hotel u Krasnu s tri zvjezdice - 60 ležajeva
- kuća u Kosinju, registrirana od HPD-a kao planinarska kuća - 28 ležajeva

Od preostalih 95 domaćinstava njih 21 ima sobe i apartmane s ukupno 146 ležaja:

- 14 domaćinstava ima 35 soba sa ukupno 84 ležaja
- 2 domaćinstva imaju 5 apartmana sa 20 ležajeva i 8 soba sa 16 ležaja
- 5 domaćinstava ima 5 apartmana s 26 ležajeva.

Geografski su smještajni kapaciteti gotovo ravnomjerno raspoređeni, s tim da ih najviše
ima u Krasnu (80) i Lovincu (41) te Kosinju (28), a manje u ostalim područjima (Perušić - 19, Vrhovine - 15, Kuterevo i Ličko Lešće - po 9, Korenica - 8, Gospić - 7, Švica 6 i Jezerane - 2).

Na taj način promatrano područje raspolaže s ukupno 234 ležaja, što nije mali kapacitet uzmemo li u obzir da se radi o samim počecima razvoja ruralnog turizma. Istovremeno, radi se o vrlo osjetljivoj ponudi, koja je dijelom izrasla na potrebama smještaja radnika zaposlenih na izgradnji ličkog autoputa pa je vrlo važno da završetkom tih radova ne ostanu nepopunjeni (npr. više od 40 ležajeva u Lovincu). Svaki oblik promocije ovih smještajnih kapaciteta važan je za egzistenciju njihovih vlasnika.

Više nego u ostalim djelatnostima, anketirani su na pitanje o mogućnosti smještaja turista izrazili planove za proširenje postojećih i uređenje novih smještajnih kapacita, tako da se može govoriti o jasnom trendu razvoja seoskog turizma. Primjerice, obitelj u Jezeranama planira obnoviti cijelu staru kuću za tu svrhu, u Gospiću jedna obitelj gradi šest apartmana, druga planira izgraditi dva apartmana, u Lovincu pet obitelji planira izgraditi desetak apartmana, dok u Kuterevu pet obitelji planira povećanje postojećih ili uređenje posve novih smještajnih kapaciteta.

Za atraktivnost turističke ponude važno je registrirati barem neke ideje koje bi obogatile
sam smještaj:

- neka domaćinstva planiraju obnoviti ili sagraditi kuće po uzoru na tradicionalne seoske kuće za smještaj turista;

- u dva domaćinstvu planiraju nabaviti konje za jahanje;
- uz siranu u Krasnu planira se otvoriti kušaonica sireva, pršuta i drugih autohtonih ličkih specijaliteta;
- domaćinstvo koje obnavlja stare kočije planira organizirati kružne vožnje kočijom s konjima po Plitvičkim jezerima.

Od ograničenja koje su anketirani spominjali, osim nedostatka financijskih sredstava i povoljnih kredita, najčešće se kaže da su svi prezaposleni vođenjem gospodarstva te se nadaju da će se djeca baviti turizmom. Od drugih preduvjeta za razvoj turizma napominju kako bi situacija bila povoljnija da se više obitelji u okruženju bavi turizmom (Perušić), dok samo jedan anketirani iz Plitvičkih jezera smatra da zakonski okviri seoskog turizma ne pogoduju razvoju istoga.

7. OCJENA VITALNOSTI DOMAĆINSTAVA

Zaključno prethodnoj analizi izvršen je pokušaj objektivnog vrednovanja vitalnosti i razvojnih potencijala anketiranih domaćinstava.2 Analiza anketnih upitnika 97 ličkih seoskih domaćinstava od prvog do šestog poglavlja ispitivala je šest obilježja/ponuda koja se koriste kao šest mogućih kriterija za ocjenu:

- socioekonomska obilježja (nositelj domaćinstva mlađi od 65 godina ili druga generacija sudjeluje u djelatnosti domaćinstva);
- veličina posjeda (posjed veći od 5,0 ha);
- uzgoj stoke, proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda (ponuda stočarskih proizvoda);
- uzgoj ratarskih i voćarskih kultura te ljekovitog i aromatičnog bilja ili branje samoniklog bilja (ponuda ratarskih proizvoda);
- ponuda proizvoda tradicionalnih obrta (vuna, drvo, glina, koža);
- turističko-ugostiteljska ponuda (smještaj i/ili prehrana).

Planirana ponuda, inovacije i novi pristup proizvodnji, te prisutna znanja o obrtu bez tržišne ponude donose ½ boda. Svih 97 domaćinstava skupilo je 381,0 bodova, dakle 4 boda po domaćinstvu u prosjeku.

U odnosu na prosječna 4 boda, ukupno 55 domaćinstava (57%) je prosječnih i iznadprosječnih, a 42 domaćinstva (48%) su ispodprosječna. Iako su neka područja zastupljena s malo domaćinstava pa nije uputno koristiti statističke prosjeke, oni uvjetno pokazuju da su najvitalnija domaćinstva u Korenici, Ličkom Lešću i Švici (100% iznadprosječnih domaćinstava), te u Vrhovinama, Gospiću, Plitvičkim Jezerima, Perušiću i Lovincu (60-76% iznadprosječnih domaćinstava), dok je  iznadprosječnih domaćinstava znatno manje u Kuterevu (38%), Otočcu (30%), a izričito ih je malo u
području Senja (Krasno) i Kosinja (po 20%).

Svim iznadprosječnim domaćinstvima bilo bi opravdano pružati podršku svake vrste. To ne znači da i niže rangirana domaćinstva ne bi trebalo podržati u nekoj od djelatnosti ili određenom geografsko-administrativnom području koje se želi revitalizirati (npr. očuvanje tradicionalnih obrta, jačanje turističko-ugostiteljske ponude ili razvoj Kosinjske zavale).

Ovo pojedinačno isticanje rezultata bodovanja ne može se koristiti kao sasvim pouzdan pokazatelj s
obzirom na neprovjerenu metodologiju valorizacije i moguće pogreške u ocjenjivanju, tim više što su
izvorni podaci subjektivna ocjena anketiranih.

8. POSLOVNO OKRUŽENJE

Posebnom skupinom pitanja u anketi domaćinstava željelo se ispitati kako poljoprivrednici vide svoje poslovno okruženje, s težištem na ocjeni stručnih i drugih pomoći i podrška koje primaju, oblike udruživanja te pristupe tržištu.

Stručna i druga pomoć

Na postavljeno pitanje – pruža li im netko (i tko je to) stručne savjete i druge vidove pomoći/podrške - odgovorilo je 51 (53%) domaćinstava od ukupno 97 anketiranih, dok 46 (47%) domaćinstva smatra da ne prima nikakvu pomoć sa strane, dakle da se oslanjaju isključivo na vlastite sposobnosti i znanja.
Spominje se ukupno 85 subjekta koji pružaju pomoć/podršku (osim onih općenitih: ljudi, susjedi, prijatelji) sa sljedećom učestalošću:

- mediji (najviše TV, manje radio i novine) 14
- veterinari 13
- Hrvatski stočarski selekcijski savez 11
- zadruga (Lovinac) 7
- Agronomski fakultet/profesori 6
- turističke zajednice 6
- udruga pčelara, časopis PČELA 6
- drugi stručni časopisi (mljekarski, gospodarski i sl.) 5
- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu 4
- udruga ZOE (Lovinac) 3
- druge udruge 2
- seminari, tečajevi, sajmovi 3
- internet 2
- općina (Lovinac) 1
- Ured za gospodarstvo LSŽ 1
- ministarstva (poljoprivrede i malog poduzetništva) 1

Za situaciju je ilustrativno, i ne traži posebne komentare, začelje liste pružatelja pomoći - samo jedno domaćinstvo (iz Lovinca) spominje pomoć općine i županije te jedno (iz Vrhovina) ministarstava, dakle ukupno 3 subjekta. Međutim, ne treba zaboraviti da veterinarska služba, Hrvatski stočarski selekcijski savez i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, kao i Agronomski fakultet/profesori predstavljaju produženu ruku države, a oni prema ovoj anketi pružaju najviše pomoći domaćinstvima (navodi ih 43 domaćinstava), što zajedno s državnom/lokalnom upravom čini gotovo polovicu od broja navedenih subjekata koji pomažu poljoprivrednicima (47%). Pri tome
su samo pojedinačno iskazane zamjerke kako je veterinar teško dostupan jer je predaleko (Vrhovine i Lovinac) i kako je Hrvatski stočarski selekcijski savez slabo na terenu.

Drugi po učestalosti izvor pomoći su mediji, najviše televizija, što ističe 14 domaćinstava (16%). Poljoprivrednici najčešće spominju poljoprivredne i slične emisije u kojima pronalaze dosta stručnih savjeta koje koriste u praksi.

Jednako učestalo kao mediji javlja se skupina udruga - 14 puta (uključivo sa skupinom
"seminari, tečajevi, sajmovi" koje vjerojatno organiziraju udruge), među kojima se
najčešće spominju pčelarske udruge (6 puta). Ostale udruge spominju se 5 puta, pri
čemu odgovori impliciraju zanemarivu, a ne potrebnu pomoć. Jedan manji dio ljudi je u
članstvu različitih udruga, najčešće su to pčelarske udruge i udruge koje se bave
očuvanjem tradicije u Lici.
Dva domaćinstva su izričito naglasila da podrška Svjetske banke i Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske kroz Projekt očuvanja krških ekoloških sustava (KEC) nije zanimljiva, jer je put do nje previše kompliciran - tehnički i administrativno su prezahtjevni.
Na četvrtom je mjestu (7 domaćinstava) poljoprivredna zadruga, ali samo u Lovincu, što upozorava da je zadrugarstvo jedan od vidova podrške koji je ishitreno napušten u mnogim ruralnim krajevima i ostavlja mogućnosti za unapređenje.

Udruživanje

Značaj udruživanja u zadruge vidljiv je iz iskaza o pomoći/podršci koju ističe 7 od 17 anketiranih domaćinstava iz Lovinca - članova poljoprivredne zadruge, gdje još 2 domaćinstva navode da su učlanjeni ili će se učlaniti u poljoprivrednu zadrugu. Osim u općini Lovinac niti jedan od anketiranih nije član zadruge, a u svojim komentarima mnogi kažu da bi im pomogla. Nekoliko anketiranih naglasilo je da su nekada bili članovi zadruga koje su se "raspale", a da nova zadruga koja se osniva "samo traži članarinu". Neki kažu da nažalost nema zadruge te da bi nove zadruge trebalo osnivati (Otočac i Plitvička jezera). Ukupno 15 domaćinstava (15%) učlanjeno je u udruge, koje su sve lokalnog značaja (na razini općine/grada):

- BANICA, Lovinac 3
- KARMENICA, Kuterevo 3
- ČUVARICE OGNJIŠTA, Krasno 3
- Pčelarska udruga, Senj 2
- Pčelarska udruga MASLAČAK, Otočac 2
- PRIJATELJ, Vrhovine 2

[Marica]

4. dio

vrste broj, domaćinstava, broj, grla /košnica, prosječno po uzgajivaču:
                             
krave  - 46 260 5.5
ovce  - 38 1.283 34
koze  - 9 171 19
svinje  - 18 111 6
perad  - 45 1.257 28
zečevi  - 3 32 10
pčele  - 8 862 108
konji -  5 5 1

Uzgojem krava te proizvodnjom mlijeka i sira bavi se najveći broj domaćinstava (46 ili 47%), koja uzgajaju ukupno 260 krava ili 5,5 krave po domaćinstvu. Po 1 kravu ima 9 domaćinstava, čija bi se proizvodnja mlijeka i sira mogla smatrati dovoljnom za vlastite potrebe, ali neki i od ovih govore da daju mlijeko u otkup, odnosno da proizvode sireve (npr. 1 sir na dan). Ukupno 31 domaćinstvo (dvije trećine od svih uzgajivača krava) ima po 2 - 7 krava, dakle u okviru su prosjeka. Samo 6 domaćinstava uzgaja veći broj krava:

1 DOMAĆINSTVO - 10 KRAVA, 1 DOMAĆINSTVO -12 KRAVA, 2 DOMAĆINSTVA - 15 KRAVA, 1 DOMAĆINSTVO - 18 KRAVA I 1 DOMAĆINSTVO - 50 KRAVA.

Od 46 domaćinstava koje uzgajaju krave i proizvode mlijeko njih 28 mlijeko daju u otkup, kao jedini siguran i redovit izvor prihoda. Mlijeko otkupljuju mljekare KIM iz Karlovca, LURA iz Zagreba ili Zadra, Riječka mljekara, Mljekara Krasno i Mljekara Cvitković iz Švice.

Prema raspoloživim podacima, za 18 domaćinstava s ukupno 108 krava u otkup se daje ukupno 223.500 l mlijeka, što znači nešo više od 200 l po kravi, odnosno prosječno 122.400 l iz jednog domaćinstva godišnje. Prosječna cijena je 2,9 kuna (1,9 otkup + 1,0 kuna premija) po litri mlijeka u otkupu (ovisno o mljekari koja vrši otkup mlijeka) pa je pretpostavka da ova domaćinstva ostvaruju solidne zarade, koje se redovito isplaćuju.

Proizvodnju sira navelo je 26 domaćinstava, među kojima postoje velike razlike u količinama proizvodnje (1 - 10 sireva dnevno), dok je asortiman sireva sličan kod svih (meki, polutvrdi, tvrdi, dimljen i škripavac), a samo rijetko se nudi maslac, basa, kiselo mlijeko i vrhnje. Gotovo svi proizvođači sira navode problem plasmana sireva, jer su uglavnom svi orijentirani na prodaju uz cestu (na vlastitom ili tuđem štandu) ili eventualno po narudžbi.

Mnogi kažu da bi mogli proizvoditi i više sira kad bi bio organiziran otkup odnosno sustavni plasman na tržište. Postoje samo dva veća organizirana proizvođača sira: sirana u Krasnom s velikom godišnjom proizvodnjom kravljeg i ovčjeg sira (otkup mlijeka u Krasnom, Kuterevu, Plaškom i Lipovlju) i seosko domaćinstvo u Vrhovinama (5 ovaca i 80 koza) koje proizvodi kozje sireve s
raznovrsnim dodacima, aromama i začinima.

Ukupno 38 domaćinstava uzgaja 1.283 ovaca (prosječno 34 ovce po uzgajivaču). Većina anketiranih navodi kako je svrha uzgoja ovaca prodaja janjadi. Plasman janjadi na tržište također nije organiziran, već se domaćinstva sama brinu o dostavi janjaca mesarima (čak i na tržnicu Dolac u Zagreb) ili prodaju janjad na sajmovima ili po telefonskoj narudžbi. Otkup ovčjeg mlijeka nitko nije posebno naglasio iako se može pretpostaviti da on postoji kao što postoji i vlastita proizvodnja ovčjeg sira, koja također nije istaknuta.

Uz uzgoj ovaca potrebno je naglasiti općepoznati problem vune, koju nitko sustavno ne prikuplja niti prerađuje. Nekoliko je anketiranih naglasilo kako je velika šteta da se vuna baca ili spaljuje. Neke žene koje znaju tkati ili plesti rekle su da bi više radile kad bi bilo prerađene vune i vunovlačare gdje bi se vuna mogla preraditi.

Vrlo je mali broj (svega 9 domaćinstva) uzgajivača koza - ukupno 171 grlo ili prosječno 19 koza po uzgajivaču. Pri tome tri domaćinstva imaju samo 1 kozu, a jedno samo 2 (pa njihovu proizvodnju možemo smatrati dovoljnom za vlastite potrebe). Jedan uzgajivač ima 12 koza, dva uzgajivača imaju po 20 koza, jedan 30 koza i samo jedno domaćinstvo u Vrhovinama ima veće stado od 80 koza i već spomenutu značajniju proizvodnju raznovrsnih sireva. Za mali uzgoj koza vjerojatno su presudni zakoni koji su nekada branili uzgoj koza zbog zaštite šuma kao i tradicionalni uzgoj ovaca koji je
karakterističan za Liku.

Uzgoj svinja - (111 grla u samo 18 domaćinstava, prosječno 6 po domaćinstvu) očigledno nije karakterističan za Liku. Na relativno visok prosjek utječu tri domaćinstva koja se mogu smatrati tržišnim uzgajivačima svinja (dva u Lovincu i jedno u Švici), dok ostalih 15 domaćinstava ima 1 do 4 svinje, koje se uzgajaju za vlastite potrebe.

Uzgoj peradi (1.257 komada u 45 domaćinstva, prosječno 28 po domaćinstvu), a još u većoj mjeri uzgoj zečeva (32 komada u 3 domaćinstva, 10 po domaćinstvu prosječno) ukazuje na skroman uzgoj, prvenstvno za vlastite potrebe. Samo četiri domaćinstva uzgajaju veću količinu peradi (do 200 komada) te kao takva predstavljaju tržne viškove (po jedno u Korenici i Perušiću i dva u Lovincu).

Ovom anketom je obuhvaćeno 8 domaćinstava koja se bave pčelarstvom, s 862 košnice (prosječno 108 po domaćinstvu). Od toga je 7 domaćinstava isključivo pčelarskih, dok jedno uzgaja i ovce.

Od 97 anketiranih, u 5 domaćinstava drži se po 1 konj. Nekada bez konja nezamislivo seosko domaćinstvo danas se služi mehanizacijom pa je uzgoj konja iskaz nostalgije i svojevrsni luksuz. Samo dva domaćinstva, jedno iz Lovinca i drugo iz Krasna, imaju u planu nabaviti konje kao dio turističke ponude i razvoja seljačkog turizma u Lici.

4. RATARSTVO, VOĆARSTVO, PRIKUPLJANJE I UZGOJ LjEKOVITOG I
AROMATIČNOG BILJA

Uzgoj krumpira

Od ukupno 97 anketiranih domaćinstava, u 30 domaćinstava se proizvode veće količine krumpira, uključivo tržišne viškove. Krumpir je vrsta koja naročito dobro uspijeva u Lici i ima poznatu kvalitetu (lički krumpir) pa činjenica da manje od trećine domaćinstava uzgaja krumpir za tržište govori kako se niti ova lokalna prednost u poljoprivredi ne koristi dovoljno. 27 domaćinstava (od kojih je bilo moguće saznati količine proizvodnje) proizvodi ukupno 156.600 kg krumpira, dakle prosječno 6.000 kg po domaćinstvu godišnje. DIO DOMAĆINSTAVA JE USTVRDIO KAKO IM SE UZGOJ KRUMPIRA NE ISPLATI, JER JE U VRIJEME KADA SAZRIJEVA LIČKI KRUMPIR TRŽIŠTE PREPLAVLJENO VRLO JEFTINIM KRUMPIROM.

Pretpostavka je da se tržište nekontrolirano puni uvoznim krumpirom, a domaći krumpir, čak niti onaj najviše kvalitete, nema organiziran pristup tržištu.

Povrtlarstvo

Povrtna kultura koja ima visoku kvalitetu i potencijalno visok prinos je lički kupus. Šest domaćinstava se izjasnilo kao proizvođači većih količina kupusa (od 1 tone do čak 10 tona). Ne postoji organizirani otkup nego se kupus nudi na tržnicama. Niti jedno domaćinstvo (ili veći pogon) ne kiseli kupus za tržište. Jedno domaćinstvo željelo bi započeti kiseljenjem ličkog kupusa iz vlastitog uzgoja, ali za to su potrebna određena prethodna ulaganja.

Druge povrtne kulture uzgajaju se najčešće na manjim površinama za vlastite potrebe. Pored općenito nepovoljnih uvjeta za povrtlarstvo zbog uvoza jeftinog povrća, udaljenost od tržnica većih gradova i nedostatak organiziranog otkupa čini u Lici neisplativim inače rentabilan uzgoj povrća. Da se radi više o nepovoljnim vanjskim uvjetima nego o lokalnim prilikama govore lijepi veliki povrtnjaci u Kosinjskom polju gdje je na upit o načinima korištenja povrća dobiven odgovor: "Ono što sami ne potrošimo dajemo stoci ili bacamo".

Stoga je od velikog značaja uspješan uzgoj povrća triju domaćinstva u Lovincu koja navode veće količine uzgojenog graha, mahuna, luka, češnjaka i mrkve.

Posebno je zanimljivo domaćinstvo u Švici (grad Otočac) koje uz pomoć navodnjavanja uzgaja
veće količine različitih sorti graha te veće količine blitve, poriluka i salate, a u okviru trogodišnjeg projekta Agronomskog fakulteta iz Zagreba i Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Dio tih kultura uzgaja se konvencionalno, a dio povrća je ekološki uzgojeno.

Uzgoj žitarica

Iako se općenito Lika ne smatra podobnom za proizvodnju žitarica, posebno ne kukuruza, nekadašnja proizvodnja specifičnih vrsta (u prošlosti raž, ječam, zob, lan, konoplja) gotovo nestaje, vjerojatno zbog jeftinog brašna kojeg nudi trgovina.

Dva anketirana su spominjala uzgoj žita, i to u manjim količinama (500 - 1.000 kg), a jedno
domaćinstvo ima veću proizvodnju od 10.000 kg raži za Podravku. Slabiji uvjeti za uzgoj kukuruza su i uzrok neznatnom uzgoju svinja u Lici.

Voćarstvo

Od 97 ispitanih domaćinstava, u 47 domaćinstava uzgaja se voće, a 51 domaćinstvo ne navodi nikakav uzgoj voća. Svi koji spominju uzgoj vlastitog voća imaju šljive, rijeđe se spominju jabuke i kruške te samo u pojedinim slučajevima dunje, višnje, ribizli i ogrozd. Očigledno je da prirodni uvjeti ovdje pogoduju uzgoju šljiva, te se na terenu mogu vidjeti lijepi veliki šljivici (npr. Vrhovine), iako je bilo spominjano kako su i ličke šljive oboljele u epidemiji virusnog oboljenja koja zahvaća cijelu južnu Europu.

Osim šljiva, u nešto većoj količini uzgajaju se i jabuke koje se prodaju kao gotovi proizvodi, npr. u Mušaluku (Grad Gospić) jedno seosko domaćinstvo posjeduje veći voćnjak jabuka.

Samoniklo voće

Ukupno 23 domaćinstva navode da prikupljaju samoniklo (ili divlje) voće u prirodi, što se čini malo u odnosu na mogućnosti prirodnog okoliša čija se bogata ponuda nekada koristila u znatno većoj mjeri. Na prvom mjestu po prikupljanju u prirodi je drenjina, te je spominju svi koji prikupljaju divlje voće. Znatno se rjeđe prikuplja šipak (6 domaćinstava), malina (5 domaćinstava), kupina (3 domaćinstva), a samo pojedinačno bazga, glog, divlja jabuka i kruška te borovnice i šumske jagode. Samoniklo voće najviše koriste za vlastite potrebe, bilo da ga prerađuju u pekmeze i kompote ili ih jedu svježe.1

Prerada voća

Sva domaćinstva koja uzgajaju šljive (51) prerađuju ih u rakiju (šljivovicu). Njih 15 navode ukupnu količinu od gotovo 4.000 l rakije (1 domaćinstvo - 60 l, 4 domaćinstava - 100 l, 1 domaćinstvo - 150, 4 domaćinstava - 200 l, 3 domaćinstava - 300 l, 1 domaćinstvo - 500 i 1 domaćinstvo - 600 l), a posebno se ističe proizvodnja od 22.000 l rakije u Krasnu s dodacima različitih ljekovitih i aromatičnih bilja. Jedno domaćinstvo proizvodi rakiju kruškovaču i jabukovaču (po 100 l), a samo jedno navodi posebno
cijenjenu rakiju od kleka - klekovaču. Iako je za pretpostaviti da sve domaćice koje uzgajaju šljive i prikupljaju drenjine kuhaju pekmeze, to je potvrdilo u anketi njih 18. Pri tome su tri domaćice istaknule veće količine od 200 staklenki (kg) pekmeza. Isto tako je 17 domaćica navelo da proizvodi voćne sokove, pretežno od drenjine, a tri su naglasile da proizvode veće količine od 50, 100 i 200 l sokova. Nažalost, tradicionalna proizvodnja malinovca, soka od visokokvalitetnih velebitskih
malina je u potpunosti napuštena. Od drugih voćnih prerađevina, jedna domaćica konzervira šljive u rakiji (50 staklenki), a jedno domaćinstvo proizvodi eterično ulje od borovica (3,7 l/godišnje).

Samoniklo ljekovito i aromatično bilje

Prikupljanje samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja, nekada vrlo raširenog u Lici a danas još uvijek tržištu atraktivnog, vrlo je rijetko pa samo 17 domaćinstava navodi da se time bavi. Najčešće se prikuplja lipa, bazga, glog, šipak, metvica, majčina dušica, 1 Treba napomenuti da je dozvoljeno samo prikupljanje manjih količina samoniklog bilja (voća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva) za vlastite potrebe, dok je za veće količine i daljnju prodaju na tržištu potrebno osigurati odobrenje Ministarstva kulture u Zagrebu, Uprave za zaštitu prirode. stolisnik i kim, uglavnom sve za čajne pripravke. Pet domaćinstva izjasnilo se kao poznavatelji šireg asortimana ljekovitog i aromatičnog bilja, a samo je jedno navelo veću količinu (300-400 kg) prikupljenog samoniklog bilja, vjerojatno za otkup.

Uzgoj samoniklog i aromatičnog bilja

Šest domaćinstva među anketiranima bavi se uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega pet u Lovincu (u okviru projekta "Uzgoj ljekovitog bilja kao poticaj očuvanju i razvoju obiteljskih gospodarstava Like") i jedno u Vrhovinama. Površine pod ovim kulturama kreću se od manjih (300 m²) do većih površina (1.100 m² i 4.500 m²) s uzgojem nevena, metvice i matičnjaka te najveće u Vrhovinama (8.600 m²) s većim brojem kultura (menta, različak, neven, crni sljez, kamilica).

Gljive

Trećina od svih anketiranih domaćinstava (29 ili 30%) bere gljive, najčešće vrganje i lisičarke, a poneki i trubače i šampinjone, dakle vrlo mali broj općepoznatih vrsta. Među onima koji prikupljaju gljive većina to radi za vlastite potrebe (20 domaćinstava), a u dva domaćinstva se kaže da prikupljaju za sebe i za goste.

Samo u 7 domaćinstava prikuplja se veća količina gljiva (tri domaćinstva po 100 kg, jedno 200 kg, jedno 500 kg, četiri bez iskazane količine), za koje se izričito kaže da se prodaju ili daju u otkup, odnosno, u jednom slučaju da se poslužuju u vlastitom restoranu.

Zaključno se može reći da su gljive vrijedna samonikla biljka kojom obiluju šumski predjeli, ali ih anketirani slabo poznaju i koriste. Anketirani poznaju samo manji broj vrsta koje rijetko koriste u vlastitoj prehrani, a još manji broj domaćinstava (isključivo s područja Gospića, Lovinca i Kutereva) prikuplja količine gljiva dovoljne za prodaju na tržištu i ostvarivanje dodatne zarade.

Uzgojem gljiva ne bavi se nitko, a jedan anketirani govori o pokusnom uzgoju bukovača, dok drugi anketirani razmišlja o uzgoju shi-take gljiva i tartufa na ljeskovoj podlozi (ponuda Talijana).

5. PROIZVODI TRADICIONALNOG OBRTA

Proizvodi tradicionalnog obrta i ženski ručni radovi, kao dopunska djelatnost – ponuda autohtonih suvenira, mogu dati značajan doprinos ekonomskom položaju seoskih domaćinstava i podizanju turističke atraktivnosti regije. U anketi su tražene informacije o svim preostalim znanjima, vještinama i stvarnoj proizvodnji tradicionalnih ličkih rukotvorina od vune, drva i gline.

Vuna

Kao što je rečeno u poglavlju o stočarstvu, anketirana domaćinstva uzgajaju više od 1.300 ovaca pa su količine vune koja samo oni proizvode značajne. Uzmemo li u obzir da se u Županiji uzgaja cca 50.000 ovaca, uz pretpostavku 1,5 kg dobivene vune po ovci, radi se o ukupno 75 tona vune godišnje. Također je već rečeno kako se vuna baca ili spaljuje, jer nema organiziranog prikupljanja, prerade i korištenja. Ipak, još ima žena koje znaju prerađivati vunu i čine to za vlastite potrebe ili po narudžbi.

[Marica]

3. dio

produktivnih i perspektivnih domaćinstava, vjerojatno daje i bolju sliku od prosječne za Liku, gdje je zbog staračkih domaćinstava obitelj još manja.

Među anketiranim domaćinstvima trećinu (35%) čine samačka i dvočlana domaćinstva bez djece, dok je 23% tročlanih, 22% četveročlanih, a samo 20% višečlanih domaćinstava (5-7 članova).

Ovi podaci već početno upozoravaju da analizirana skupina domaćinstava ne živi više u tradicionalno velikoj seoskoj obitelji s ljudskim resursima koji se smatraju nužnim za poljoprivrednu proizvodnju, dopunjenu i drugim djelatnostima.

Starost nositelja domaćinstva

U najvećem broju anketiranih obitelji (88,5%) nositelji domaćinstva su bračni parovi, a u 11% domaćinstava nositelji su samci (4 muškaraca i 8 žena).

Starost glavnog nositelja domaćinstva:

- do    30 godina starosti 1
- 30 - 40 godina starosti 9
- 40 - 50 godina starosti 27
- 50 - 60 godina starosti 23
- 60 - 64 godina starosti 16
- više od 65 godina starosti 21

ukupno 97 domaćinstava

Uočljivo je zanemariv broj vrlo mladih nositelja domaćinstava do 30 godina (1,05%) i mlađih nositelja domaćinstava do 40 godina starosti (9,28%). Dominantna je dob od 40 do 50 godina (27,8%) i od 50 do 60 godina (23,72%), te oni čine polovicu anketiranih domaćinstava. Također, u trećini  domaćinstava nositelji su stariji od 60 (16 domaćinstava ili 16,5%) ili 65 godina (21 domaćinstvo ili 21,65%).

ZBOG TOGA JE VAŽNO VIDJETI U KOLIKO DOMAĆINSTAVA ZRELE DOBI POSTOJI NOVA GENERACIJA KOJA JE VOLJNA NASTAVITI DJELATNOST RODITELJA I TIME ODRŽATI POLJOPRIVREDNU I SRODNE DJELATNOSTI.

Dvije generacije u domaćinstvu

Od 97 obitelji u njih 49 (50,5%) dvije generacije čine jedinstveno domaćinstvo, tj. roditelji
žive zajedno s odraslom djecom (iznad 15 godina starosti). U najvećem broju takvih obitelji radi se o odrasloj neoženjenoj/neudatoj novoj generaciji.

KARAKTERISTIČNO JE VELIK BROJ ODRASLIH NEOŽENJIH SINOVA (U 44 OBITELJI 49 SINOVA), A ZNATNO JE MANJE ODRASLIH NEUDATIH KĆERI (U 19 OBITELJI 23 KĆERI). IAKO JE SAMO ČETVRTINA OD NEOŽENJENIH/NEUDATIH STARA 30 I VIŠE GODINA, DAKLE U DOBI KOJA BI MOGLA ZNAČITI DA ĆE TRAJNO OSTATI SAMCI, PO ISKAZU ANKETIRANIH TENDENCIJA JEST ZABRINJAVAJUĆA: DOK DJEVOJKE UGLAVNOM LAKŠE NALAZE PARTNERE, MLADIĆIMA JE TO PROBLEM JER IMIGRACIJA DJEVOJAKA GOTOVO NE POSTOJI (KAŽU, ZBOG NEATRAKTIVNOSTI ŽIVOTA U OVOJ REGIJI).

Samo u 10 obitelji u kojima mlađa generacija živi s roditeljima sinovi su oženjeni, odnosno kćeri udate, te samo 2 zeta i 8 snaha sudjeluje u zajedničkom domaćinstvu, koje bi se moglo smatrati tradicionalnim seoskim domaćinstvom.

Djed i baka u obitelji

U šest obitelji žive djed i baka u zajedničkom domaćinstvu s mlađima, u dvije samo djed, u sedam samo baka, dok u jednoj žive dvije bake. Dakle, samo u 16 obitelji (17%) živi najstarija generacija sa sadašnjim nositeljima gospodarstva u zajedničkom domaćinstvu. Ovo naglašeno pokazuje raspad tradicionalnog modela obitelji na selu, iako ovdje postoje prostorni uvjeti za smještaj veće obitelji (obiteljska kuća), kao i brojne mogućnosti i potrebe sudjelovanja najstarije generacije u obiteljskim aktivnostima (kao što su vođenje kućanstva i čuvanje djece, a iznad svega prijenos iskustva i
tradicionalnih znanja o obradi zemlje, pripremi hrane, ručnim radovima, tradicionalnim načinima liječenja itd.).

Broj djece (do 15 godina starosti)

Od ukupno 97 domaćinstava samo četvrtina tj. 26 (27%) obitelji ima ukupno 44 malodobne djece. Dakle, prosječna obitelj ima 1,7 djece, po čemu se anketirane obitelji bitno ne razlikuju od gradskih obitelji. Gotovo polovica obitelji s malodobnom djecom (njih dvanaest) imaju samo jedno dijete, jedanaest obitelji ima dvoje djece, a samo dvije imaju troje te jedna četvero djece.

Odrasla djeca - otišla iz obitelji

Iz 14 obitelji (od ukupno 97) trajno je napustilo roditelje 37 odrasle djece (moguće je pretpostaviti da je takvih slučajeva i više, ali anketirani to nisu izričito iskazali). Oni koji su otišli rjeđe žive u susjednim naseljima, uglavnom su otišli u veće gradove (Rijeka, Karlovac, Zagreb). Za razliku od sadašnje generacije djece s prosječno 1,7 djeteta po obitelji, generacija koja je odrasla i napustila obitelj brojala je 2,5 djeteta po obitelji (otišlo je po jedno dijete iz tri, dvoje djece iz šest, troje djece iz dvije, četvero djece iz jedne i petero djece iz dvije obitelji).

Karakteristična je slika Kutereva gdje je iz dvije obitelji otišlo petero djece iz Kosinja,
gdje su iz svih anketiranih obitelji otišla sva djeca pa roditelji (zrele ili staračke dobi) žive
sami.

Kategorije domaćinstava

Prema iskazu anketiranih, domaćinstva pripadaju sljedećim kategorijama:

poljoprivredno 15 15,50%
mješovito 50 51,55%
umirovljeničko 27 27,80%
zaposleničko/obrtničko 5 5,15% (nisu poljoprivredna domaćinstva)

ukupno 97 100,00%

Samo 15 domaćinstava je kao svoju jedinu djelatnost od koje žive navelo poljoprivredu. Među njima ima i onih koji su izričito rekli kako su se poljoprivredi posvetili nakon što su ostali bez zaposlenja (većina anketiranih iz općine Plitvička jezera).

Više od pola anketiranih domaćinstava spada u kategoriju mješovitih, što znači da im je
poljoprivredna aktivnost dodatna (često i sporedna) djelatnost uz zaposlenje u nekom drugom sektoru.
Vrlo je veliki broj umirovljeničkih domaćinstava koja se još uvijek bave poljoprivrednom ili pratećim djelatnostima (npr. svi proizvođači drvenih proizvoda u Kuterevu su umirovljenici, pretežno iz šumarske i drvno-industrijske djelatnosti).

Status žena

Status žena u anketiranim obiteljskim domaćinstvima, prema njihovom vlastitom iskazu,
je sljedeći:

- poljoprivrednica 35 38,0%
- zaposlena 22 24,0%
- domaćica 19 20,0%
- umirovljenica 16 17,4%
ukupno 92 100,0 %

Od ukupno 92 anketirane žene, promatrajući vlasništvo nad seoskim domaćinstvima, svega 12 žena odnosno 13%, su vlasnice seoskog domaćinstva, dok je u ostalih 87% domaćinstava muškarac vlasnik.
Od 92 žene (u 4 domaćinstva nema žena) najviše njih (38%) sebe smatra

poljoprivrednicom. To je znatno više nego što je poljoprivrednih domaćinstava (16,6%), jer i u mješovitom i u umirovljeničkom domaćinstvu žena najčešće sebe vidi kao poljoprivrednicu, budući da (vjerojatno) doživotno ne napušta tu aktivnost. Brojnost žena-poljoprivrednica ukazuje na činjenicu da je upravo žena nositeljica poljoprivredne djelatnosti kao dominantne u ruralnim domaćinstvima. Na tragu procesa koji se sada odvijaju u ruralnim prostorima Like, treba naglasiti da trećina od broja ženapoljoprivrednica (12) izričito kaže kako su postale poljoprivrednice nakon što su ostale bez zaposlenja (najčešće u tekstilnoj industriji ili ugostiteljstvu). Također, dvije kažu da su prije bile domaćice, a sada su poljoprivrednice, što vjerojatno ima podlogu u promjenama propisa kojima se izmijenio status žene na selu.

Druge po učestalosti su zaposlene žene (24%), koje najčešće jesu i domaćice i poljoprivrednice istovremeno. Zanimljivo je da je najveće učešće zaposlenih žena u području Lovinca i Gospića te Senja, dok u drugim istraživanim područjima zaposlenih žena uopće nema ili se javljaju samo pojedinačno.

Tek na trećem mjestu je broj žena domaćica (20%), s tim da se kao domaćice izjašnjavaju sve žene u Kuterevu, dok sve žene u Otočcu koje su danas domaćice naglašavaju da su ostale bez zaposlenja. U svim ostalim područjima pojam domaćice javlja se vrlo rijetko (po jedna u Plitvičkim jezerima, Gospiću, Lovincu, Senju i Vrhovinama).

Iako među anketiranim domaćinstvima ima 28% umirovljeničkih domaćinstava, samo 16 žena (17,4%) su umirovljenice. Njih je najviše u Otočcu i Perušiću, a samo pojedinačno su zastupljene u drugim općinama, s tim da je 5 žena poljoprivrednih umirovljenica u Perušiću. Relativno visok postotak zaposlenih žena, te činjenica da u vrlo malo obitelji žive djedovi i bake u zajedničkom domaćinstvu, neki su od razloga preopterećenosti žena koja se mogla primijetiti prigodom anketiranja. Očigledna je njihova premorenost i nedostatak dodatne energije za kreativno razmišljanje o načinima obogaćivanja osnovnih poljoprivrednih djelatnosti (npr. turizam na seljačkom domaćinstvu, izrada suvenira, prikupljanje i prerada samoniklog bilja itd.).

2. VELIČINA POSJEDA I NAČIN UZGOJA

Veličina posjeda
Veličina posjeda vrlo je raznolika, ne samo među pojedinim vlasnicima, nego i među općinama i gradovima. Sljedeća zbirna tabela prikazuje veličine posjeda, grupirano po općinama i gradovima:

OPĆINA/GRAD
Broj domać. domać. sa zemlj. posjed. vlastita zemlj. (m²) prosjek vlast. zemlj. (m²) zemlja u najmu (m²) (broj korisn.) prosjek u najmu (m²)

Gospić 5 4 140.250 35.000 0 0
Lovinac 16 15 1,394.200 93.000 50.000
(1)  50.000

Otočac 21 19 501.800 26.000 135.700
(4)  34.000

Perušić 17 17 927.700 55.000 20.000
(1) 20.000

Plitvička jezera 11 10 975.500 97.550 0 0

Senj 11 4 51.500 4.700 5.750 (1) 5.750

Vrhovine 13 13 755.500 58.115 921.000
(4) 230.250

Ukupno 94 86 4,746.450 55.200 1,152.450
(11)
104.545

Od ukupno 94 domaćinstava za koje su dobiveni podaci o vlasništvu i najmu zemljišta,
86 domaćinstava (91%) su vlasnici ukupno 4,746.400 m² (480 ha) zemljišta. Proječna veličina posjeda anketiranih je 55.000 m² (5,5 ha), dok je prosječna veličina posjeda u Županiji 3,0 ha. Veliko učešće vlasništva i natprosječna veličina posjeda govori da su anketirana zaista vitalna poljoprivredna domaćinstva.

Prosječna veličina gospodarstva po općinama i gradovima znatno odstupa od prosjeka. Znatno veći od prosjeka su posjedi u općinama Lovinac (9,3 ha), Plitvička jezera (9,7 ha) i Vrhovine (5,8 ha), a
prosječni su u općini Perušić (5,5 ha). Manji od prosječnih su posjedi u gradovima: u Gospiću (3,5 ha), upola manji od prosjeka u Otočcu (2,6 ha) te deset puta manji od prosjeka u Senju (0,5 ha).

Ukupno 12 domaćinstava ima zemlju u najmu i to ukupno 115 ha, s tim da je prosječno unajmljeno zemljište veliko 10,4 ha. Taj prosjek podižu domaćinstva u Vrhovinama, gdje samo jedno domaćinstvo ima u najmu 50 ha državnog zemljišta za uzgoj raži i ispašu.

Način uzgoja

Na pitanje o korištenju gnojiva i zaštitnih sredstava odgovorilo je 75 domaćinstava. Njih 30 (40%) se izjasnilo da koristi "ekološki uzgoj" (ne koriste umjetna gnojiva niti kemijska sredstva za zaštitu bilja), dok je 45 (60%) domaćinstava reklo da primjenjuje manje količine umjetnih gnojiva (uglavnom KAN), a od zaštitnih sredstava najčešće se spominju zaštitna sredstva protiv krumpirove zlatice.

Oni koji smatraju da provode ekološki uzgoj uglavnom koriste stajski gnoj jer ga imaju dovoljno ili zato što je umjetno gnojivo skupo.

Samo dva domaćinstva kažu da upotrebljavaju kompost, a jedno je domaćinstvo spomenulo da je kompost koristilo u Njemačkoj (!). Očigledno se radi o nepoznavanju komposta kao vrijednog gnojiva, što bi trebalo unaprijediti edukacijom. Iako u malom broju domaćinstava, ipak je važno reći da su neki u anketi naglasili, bez obzira raspolažu li uistinu znanjima o čemu se radi, kako teže "ekološkoj
poljoprivredi". To pokazuje da se informacije o ekološkoj proizvodnji hrane šire, koliko kroz medije, toliko i kroz dosada provedene edukacijske programe.

Kao općenito u Hrvatskoj, i u ovoj se regiji rijetko koristi navodnjavanje, kojeg primjenjuje po jedno domaćinstvo u Kosinju (proizvodnja kupusa), Švici (proizvodnja povrća) i Vrhovinama (proizvodnja jagoda). Svi naglašavaju kako nisu imali problema s uzgojem za prošlogodišnjih suša. Još jedno domaćinstvo u Lovincu planira zamijeniti površine koje ima u najmu kako bi moglo navodnjavati tlo.

3. STOČARSTVO, PROIZVODNJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA

Stočarska proizvodnja registrirana je u 78 domaćinstava (80% od ukupno 97 anketiranih), dok se u 19 domaćinstava (20%) ne uzgajaju životinje, odnosno uključene su u anketu kao druga vrsta ponude.

Zbirni pregled stočarske proizvodnje:

[Marica]

2. dio

9. Rekreacija u prirodi (pomoć u radovima - sakupljanje trave i bilja, čuvanje ovaca, pomoć u poljorivrednim radovima i skupljanje gljiva, šumskog voća u prirodi, planinarenje, paintball, razgledavanje životinja)

DOMAĆINSTVO: Mile Japunčić
Adresa: Ličko Cerje 120, Ličko Cerje
Telefon: 098/956-98-82
PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- mliječni proizvodi - tvrdi i svježi kravlji sir
- meso i suhomesnate prerađevine - janjad, ovce
- voće i voćne prerađevine - rakija (šljivovica)
- ljekovito i aromatično bilje - neven, metvica, 10 vrsti čajnih mješavina i biljnih pripravaka
 Usluge:

SMJEŠTAJ I REKREACIJA

- smještaj - 1 soba ili cijela etno kuća s etno zbirkom, do kuće vodi bijeli put
- rekreacija u prirodi - pomoć u radovima - sakupljanje trave i bilja, pomoć pri čuvanju ovaca, pomoć u poljoprivrednim radovima te skupljanje gljiva i šumskog voća u prirodi, planinarenje, kušanje tradicijskih ličkih jela

Poticanje lokalnih inicijativa na temelju očuvanja tradicije i prirodnih resursa
Projekt je provođen u periodu od rujna 2004. do listopada 2005. godine u području grada Otočca, naselja Dabar i Podum.
Projekt je namijenjen svima onima koji prepoznaju ličku tradiciju, te prirodne vrijednosti i resurse Like koje vrijedi očuvati, te na njihovim temeljima vide mogućnost za pokretanje gospodarskih aktivnosti, poput turizma na seoskom domaćinstvu, preradi šumskih plodova i slično, ali na održiv način.

Ostvareni rezultati:

prije pokretanja projekta provedena je procjena potreba u naselju Dabar i Podum kako bi projektne aktivnosti što bolje prilagodili trenutnim prilikama i potrebama korisnika projekta

u okviru projekta održane su četiri edukacijske radionice koje su bile namijenjene stanovništvu i lokalnim stručnjacima. Teme radionica su bile: načela održivog razvoja, sudjelovanje javnosti u pitanjima zaštite okoliša i razvoja zajednica, uloga civilnog društva u pitanjima razvoja, mogućnosti udruživanja - zadruge ili udruge? te pisanje projektnih prijedloga.

tijekom trajanja projekta korisnici su odlučili prvo pokrenuti građansku inicijativu pod nazivom "Visibaba", a nakon toga i osnovati lokalnu udrugu "PESKU" (Poljoprivredno-ekološko-sportsko-kulturna udruga) u Dabru, pa im je pružena pomoć pri osnivanju udruge i pripremi potrebnih dokumenata za registraciju udruge

održana su dva konzultativna sastanka s članovima udruge PESKU radi pomoći u provedbi projekata i upravljanju udrugom

zainteresirani stanovnici uključenih sela u rujnu 2005. godine posjetili su ekološko imanje obitelji Sever u Ivanić Gradu, kako bi vidjeli trenutno najuspješnije ekološko obiteljsko domaćinstvo u Hrvatskoj

lokalna građanska inicijativa "Visibaba" pripremila je jedan projektni prijedlog, za koji su kasnije dobili donatorska sredstva

udruga PESKU također, je uz našu pomoć, pripremila još jedan projekt, za koji su dobili donatorska sredstva.
Uzgoj ljekovitog bilja na području Velebita - sredstvo do održivog gospodarskog razvoja i zaštite okoliša

Ostvareni rezultati:

razvijen model uzgoja ljekovitog bilja (inputi, organiziranje uzgajivača, tehnologija uzgoja, tržište) široj javnosti
održane četiri edukacijske radionice na kojima su sudionici stekli osnovna znanja i vještine o različitim aspektima tehnologije ekološkog uzgoja te osnove o održivom korištenju prirodnih resursa (ljekovitog i aromatičnog bilja)
provedena dva terenska izlaska s djecom u prirodu gdje su učili o važnosti očuvanja bioraznolikosti i korištenju ljekovitog bilja izdana zbirka iskustava o uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja

Donator: Svjetski fond za zaštitu okoliša (WWF - World Wild Fund), Barcelona i Vladin ured za udruge RH, Zagreb
Osnaživanje institucionalnih kapaciteta i lokalnih inicijativa na području održivog razvoja regije
Ostvareni rezultati:

provedena druga po redu manifestacija lokalnih tradicijskih i poljoprivrednih proizvoda "Jesen u Lici", u suradnji s lokalnim nevladinim organizacijama iz Ličko-senjske županije i Parka prirode Velebit
napravljen popis 40 obiteljskih domaćinstava u Lici i njihovih proizvoda, a njihova ponuda postavljena na web stranici Parka prirode Velebit  provedene četiri edukacijske radionice na kojima su sudionici stekli nova znanja i vještine o pisanju projektnih prijedloga  predstavnici lokalne udruge koji su polazili radionice pripremili dva projektna prijedloga za koja su i dobivena novčana sredstva od Regionalnog centra za zaštitu okoliša (REC-a)

Projekt Lika - Regija za budućnost

Ostvareni rezultati:

ostvarena četiri terenska izlaska djece iz osnovne škole u Gospiću nakon kojih je napravljena izložba dječjih fotografija i likovnih radova ostvarene su nove veze i suradnja s djecom i učiteljima osnovne škole u Gospiću kao i sa širom zajednicom
Uključivanje građanstva i lokalne uprave u pripremne aktivnosti i inicijaciju izrade održivog plana razvoja Like.

Ostvareni rezultati:

pokrenuta i provedena prva izložba tradicijskih i poljoprivrednih proizvoda pod nazivom "Jesen u Lici" u Gospiću u Ličko-senjskoj županiji provedene dvije edukacijske radionice za lokalne predstavnike nevladinih organizacija na kojima su stekli osnovna znanja i vještine o problematici održivog razvoja i sudjelovanja javnosti.
 
Obogacivanje ili kulturne funkcije

- Estetske i turisticke vrijednosti (ljepota krajolika i prirode);
- Duhovne i vjerske vrijednosti (sveto drvece, svete sume);
- Povijesne, kulturne, znanstvene i obrazovne vrijednosti.

Pregled aktivnosti 100 seoskih domaćinstava Like sa zaključcima i preporukama

1. SOCIOEKONOMSKA OBILJEŽJA DOMAĆINSTAVA 5

2. VELIČINA POSJEDA I NAČIN UZGOJA 9

3. STOČARSTVO, PROIZVODNJA MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA
4. RATARSTVO, VOĆARSTVO, PRIKUPLJANJE I

UZGOJ LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA 13

5. PROIZVODI TRADICIONALNOG OBRTA 16

6. TURISTIČKO-UGOSTITELJSKA PONUDA 18

7. OCJENA VITALNOSTI DOMAĆINSTAVA 20

8. POSLOVNO OKRUŽENJE 22

9. ZAKLJUČCI I PREPORUKE 26

Poticaj za pokretanje ovog istraživanja u okviru projekta Kretanje prema održivosti: ruralni razvoj jugozapadnog planinskog dijela Hrvatske nastao je kao odgovor na kronični nedostatak informacija o tome što nude i planiraju obiteljska domaćinstva u Lici. Upravo spomenuti nedostatak informacija u razgovorima često dovodi do zaključka kako «u Lici nema ničega», «sela i polja su pusta», «tamo se ništa ne proizvodi". S obzirom na vrijednosti na kojima temeljimo svoj rad, nismo bili spremni prihvatiti takve procjene pa smo sami krenuli u istraživanje ponude i planova obiteljskih domaćinstava Like.
Obilaskom stotinu ličkih seoskih domaćinstava, htjeli smo istražiti što skrivaju ta domaćinstva, čime se njihovi članovi bave i što planiraju. Cilj nam je bio prepoznati mala, ali vjerujemo perspektivna, domaćinstva koja mogu poslužiti kao poluga razvoja  Like.

Uz samo istraživanje, želja nam je bila prikupljene podatke oblikovati u pojedinačne ponude seoskih domaćinstva kako bi ih predstavili široj javnosti.

U okviru ovog istraživanja, u periodu od kolovoza do studenoga 2003. godine, anketirano je stotinu domaćinstava koja se bave poljoprivredom i drugim djelatnostima (tradicionalni obrti, rukotvorine, turizam i dr.) na području Ličko-senjske županije u općinama Lovinac, Perušić, Plitvička jezera i Vrhovine te gradovima Gospić, Otočac i Senj.

Od 100 anketiranih obiteljskih domaćinstava, za ukupno 97 domaćinstava dobiveni su relevantni podaci uključeni u analizu koja slijedi.

Već je sam proces stvaranja adresara, tj. pronalaženja aktivnih i perspektivnih seoskih domaćinstava indikativan. Ne postoji niti jedno mjesto u lokalnoj upravi ili drugim nadležnim službama gdje su takva domaćinstva pojedinačno evidentirana (unatoč raznim popisima i evidencijama). Prema subjektivnoj ocjeni raznih službenika, čini se da takva domaćinstva niti ne postoje. Prikupljanje adresa, najčešće kroz osobne kontakte i preporuke, bio je složen istraživački posao. Anketari su posjetili obiteljska domaćinstva i u neposrednom razgovoru postavljali ukupno 40 pitanja o postojećem stanju i planovima za budućnost. Traženi podaci su bili podijeljeni u sljedeće kategorije:

I. OPĆI PODACI O DOMAĆINSTVU
- socioekonomska obilježja domaćinstva
- površina zemljišnog posjeda i način uzgoja
- broj i vrsta uzgoja domaćih životinja

II. PONUDA PROIZVODA I USLUGA
- stočarski i ratarski proizvodi
- uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja
- proizvodi tradicijskog obrta
- turističko-ugostiteljska ponuda

III. POSLOVNO OKRUŽENJE

Obrada dobivenih podataka

Podaci koji se odnose na prvu i treću skupinu pitanja anketnog obrasca obrađeni su isključivo u ovoj analizi domaćinstvima u njihovoj promociji na tržištu.

Metodološki je analiza provedena tako da su podaci za sva domaćinstva usustavljeni u 6 tabela u kojima je dosljedno provedena ista brojčana oznaka domaćinstva kao u adresaru. Podaci su interpretirani nastavno u tekstu u prvih šest poglavlja. Svaka od 6 skupina podataka pretočena je u jedan kriterij, kojim se u sedmom poglavlju daje zbirna ocjena vitalnosti anketiranih domaćinstava, odnosno kategorizacija domaćinstava prema proizvodnim potencijalima. Osmo poglavlje prenosi
opis poslovnog okruženja kako ga doživljavaju anketirani. U devetom je poglavlju cijela analiza sažeta u vidu zaključaka i preporuka za potpore perspektivnim domaćinstvima za njihove daljnje aktivnosti.

1. SOCIOEKONOMSKA OBILJEŽJA DOMAĆINSTAVA

Ukupan broj članova domaćinstava

U 97 anketiranih domaćinstava živi 338 članova, dakle prosječno 3,5 člana po domaćinstvu. Obitelj je

[Marica]

LICKI TURIZAM -  NASELJA

Ponuda seoskih domaćinstava u Lici

 PREHRAMBENI PROIZVODI

- mliječne prerađevine
- meso i suhomesnate prerađevine
- žitarice, kolači i kruh
- povrće i povrtne prerađevine
- voće i voćne prerađevine
- med i medni proizvodi
- uzgojeno ljekovito i aromatično bilje

 PROIZVODI TRADICIJSKOG OBRTA

- proizvodi od vune i tkanine
- proizvodi od drva
- proizvodi od pčelinjeg voska
- proizvodi od gline
- proizvodi od kamena

USLUGE

- smještaj
- ugostiteljstvo
- rekreacija u prirodi

1. Mliječni proizvodi (kravlji, ovčji i kozji proizvodi - tvrdi sir, dimljeni tvrdi sir, polutvrdi sir, svježi sir, sir škripavac, sir za gibanice, basa, skuta, kiselo mlijeko, sir s ostikom, samokis, vrhnje, putar, kozji sir s maslinovim, bučinim uljem, s različitim začinima i aromatičnim biljem, sa šunkom, omotan kestenovim listom ili koprivom, u pepelu, s plijesnima)

DOMAĆINSTVO: Ana Kostelac
Adresa: Fortička 36, Otočac
Telefon: 053/772-519

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- mliječni proizvodi - kravlji sir s različitim sirištima: sir škripavac sa sirištem, sir s ostikom, meki svježi sir, samokis, basa, vrhnje
- povrće i povrtne prerađevine - krumpir, kupus, luk, salata, mrkva, krastavci
 TRADICIJSKOG OBRTA
- proizvodi od vune i tkanine - veste, prsluci, prekrivači, stolnjaci, krpare

Napomena: kupnja na domaćinstvu moguća je uz prethodni dogovor

2. Meso i suhomesnate prerađevine (janjad, jarići, telad, odojak, kozlići, pilići, patke, kokoši, pure, pršut)

DOMAĆINSTVO: Dragica Orešković
Adresa: Švica 2, Otočac
Telefon: 053/777-154

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- meso i suhomesnate prerađevine - odojak, janjad
- povrće i povrtne prerađevine - blitva, poriluk, salata, grah, tikve
- voće i voćne prerađevine - šljive, dinje, rakija (šljivovica)

 TRADICIJSKOG OBRTA

- proizvodi od vune i tkanine - veste, tepisi
 Usluge:

 SMJEŠTAJ

- smještaj - 3 sobe
Napomena: kupnja na domaćinstvu moguća je uz prethodni dogovor

DOMAĆINSTVO: Tomo Rožman
Adresa: Kuterevo 95, Kuterevo
Telefon: 053/799-040

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- meso i suhomesnate prerađevine - janjad

 TRADICIJSKOG OBRTA

- proizvodi od vune i tkanine - ličke čarape, veste, biljci, maleni kukičani stolnjaci
- proizvodi od drva - stolovi, stolci, bačve, bukare, tanjuri, suveniri - male bukare i bačvice
 Usluge:

 TRADICIJSKOG OBRTA

- smještaj - 2 sobe

3. . Povrće (krumpir, kupus, grah, mahune, luk, mrkva, cikla, salata, blitva, poriluk, tikve, rajčica, raž) i povrtne prerađevine (ajvar)

4. Voće (jabuke, šljive, kruške, dinje, orasi, ribizl, kupina) i voćne prerađevine (pekmez, džem, sok, kompot, slatko, liker, rakija)

DOMAĆINSTVO: Marina Jurković
Adresa: Kuterevo 35, Kuterevo
Telefon: 053/799-124

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- voće i voćne prerađevine - sokovi i pekmezi od šljiva, drenjina, malina i šipka

5. Med i medni proizvodi (med od bagrema, livade, šume, kestena,vrijeska, propolis, cvjetni prah, matična mliječ, med u saću, pčelinji vosak)

DOMAĆINSTVO: Ante Marinić
Adresa: Ivana Mažuranića 10, Otočac
Telefon: 053/773-191

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- med i medni proizvodi - med (livada, šuma, kadulja, bagrem), propolis, cvjetni prah, matična mliječ, med u saću, pčelinji vosak

6. Ljekovito i aromatično bilje (neven, metvica, matičnjak, bosiljak, gospina trava, jagoda, različak, kamilica) te čajne mješavine i pripravci

DOMAĆINSTVO: Ruža Bulić
Adresa: Sveti Rok 36, Sveti Rok
Telefon: 053/636-029

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- voće i voćne prerađevine - sokovi i pekmezi od jabuka, šljiva, krušaka, drenjina
- ljekovito i aromatično bilje - matičnjak, bosiljak, gospina trava
Napomena: kupnja na domaćinstvu moguća je uz prethodni dogovor

7. Proizvodi od vune i tkanine (vunene ličke čapare, coklje - ličke tradicionalne papuče, priglavci - duboke papuče, buštani - prsluci na kopčanje, veste, šalovi, ličke torbe, bljici - pleteni prekrivači, šarenice - prekrivači, kukičani stolnjaci različitih veličina, čipka, domaće pleteno sukno - platno, zavjese, krpare - šareni prugasti tepisi, tepisi, staze, suveniri - lutke u narodnoj nošnji, male ličke kapice i torbice)

DOMAĆINSTVO: Ružica Dujmović
Adresa: Stjepana Radića 45, Otočac
Telefon: 053/771-662

PONUDA

Proizvodi:

TRADICIJSKOG OBRTA

- proizvodi od vune i tkanine - ličke čapare, coklje, buštani, šalovi, ličke torbe različitih veličina
Napomena: restaurira narodnu ličku nošnju, bisage i ličke torbe

8. Proizvodi od drva (stolovi, stolice, preklopnjače - stolice na preklop, garniture za sjedenje, klupe, ormarići, krevet, bačve, bukare - posude za pijenje vina, rukatke - posude za mlijeko, diže - posude za mužnju krava, žbanjice - posude za vodu, stapovi - posude za pravljenje putra, kace za usoljavanje ribu i meso, tanjuri, preslice - štapovi za predenje vune, tamburice dangubice, mali suveniri)

DOMAĆINSTVO: Tomo Rožman
Adresa: Kuterevo 95, Kuterevo
Telefon: 053/799-040

PONUDA

Proizvodi:

PREHRAMBENI

- meso i suhomesnate prerađevine - janjad

TRADICIJSKOG OBRTA

- proizvodi od vune i tkanine - ličke čarape, veste, biljci, maleni kukičani stolnjaci
- proizvodi od drva - stolovi, stolci, bačve, bukare, tanjuri, suveniri - male bukare i bačvice

 

[Marica]

2. dio

STAMBENA ZGRADA, BOŠKOVIĆEVA 04
OTOČAC
19. stoljeće
c

FORTIČKA ULICA BR: 02,03,05,07,09,33
OTOČAC
19.stoljeće
c

Župna crkva Sv. Trojstva
OTOČAC
1774. godina.
s

Parohijska crkva Sv. Georgija
OTOČAC
1861.godina
s

Kapela Sv. Josipa (na groblju)
OTOČAC
1908.godina
s

Kapela Sedam žalosti Blažene Djevice Marije(“Kalvarija”)
OTOČAC
1725. godina

FORTICA
OTOČAC
1619.godina
o

KAMENI MOST preko Gacke
OTOČAC
1876.godina
g

Pravoslavna kapela Sv. Nikole (na groblju)
OTOČAC
1910. godina
s

Parohijska crkva Sv. Save
BRLOG
1740.godina
s

Župna crkva Pohođenja Marijina
BRLOG
1885. godina
s

ZIDINE KAŠTELA LENKOVIĆ
BRLOG
prva pol.16. stoljeća
o

STARI GRAD BRLOG
BRLOG
13. stoljeće
gs

ŽUPNI DVOR
BRLOG
19. stoljeće
s

ZGRADA ETNOGRAFSKOG MUZEJA
BRLOG
19. stoljeće
c

RUŠEVINE CRKVE SV. ILIJE
BRLOG
srednji vijek
s

Crkva Sv. Nedjelje
BUKOVJE
s

Parohijska crkva”Uznesenja Bogorodice”
PODRUČJE DABRA
s

Župna crkva Sv. Mihovila
PODRUČJE DABRA
1730. godina
s

Ruševine utvrde “Šimšanovka”
DRENOV KLANAC77
17. stoljeće
o

Pravoslavna crkva Sv. Petke
PODRUČJE GLAVACE
1784. godina
s

Župna crkva Sv. Stjepana Prvomućenika
KOMPOLJE
1802. godina
s

Župna crkva B.D. Marije od Karmela
KUTEREVO
1724. godina
s

Župna crkva B.D. Marije od Rozarije
LIČKO LEŠĆE
1780. godina
s

Zgrada
LIČKO LEŠĆE
c

Crkvina-pravoslavna crkva /izgorjela/
LUČANE
s

Crkva Sv. Marka /ruševine/
PODUM
13. stoljeće
s

Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa
PROZOR
1704. godina
s

Srednjovjekovna utvrda
PROZOR
srednji vijek
o

Župna crkva Sv Mihovila
RAMLJANI
1730. godina
s

DRVENI MLIN KAŠIKAR
ČOVIĆI
g

Drvena jednokatna stambena KUĆA MATASIĆI 29
ČOVIĆI
c

Župna crkva Sv. Ilije Proroka
SINAC
1841. godine
s

Mlin vodenica, Sinac 16, Sinac 25
SINAC
19. stoljeće
g

Parohijska crkva Sv. Nikole
ŠKARE
1772.godina
s

Zgrada škole
ŠKARE
c

Stari pranger
ŠKARE
antika

Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja
ŠVICA
1786. godina
s

Pravoslavna kapela Sv. Nedjelje
ŠVICA
s

Most na Gackoj
ŠVICA
19. stoljeće
g

Pravoslavna kapela Sv. Nedjelje
ŠVICA
s

Most na Gackoj
ŠVICA
19. stoljeće
g


GRAD OTOČAC

Ostaci mlinica na slapovima Gacke
ŠVICA
g

Pravoslavna crkva Mlade Nedjelje
PONORI
19. stoljeće
s

Ruševine pravoslavne crkve
TUŽEVIĆ
s

OPĆINA BRINJE

Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana
BRINJE
pol 16. stoljeća
s

Stari grad Sokolac
BRINJE
14 stoljeće
gs

Župna crkva Sv. Marije
BRINJE
1476. godina
s

Kapela Sv. Vida /groblje/
BRINJE
14.stoljeće
s

Kameni most
BRINJE
1801. godina
g

Kapela Sv. Stjepana
BRINJE (HOLJEVCI)
1894. godina
s

Kapela Sv. Križa
BRINJE
poč. 20. stoljeća
s

Pravoslavna crkva Preobraženja Gospodnjeg
BRINJE
poč. 19. stoljeća
s

Stambena kuća br. 44
BRINJE
c

Stambena kuća br. 52
BRINJE
c

Rodna kuća narodnog HEROJA IVICE LOVINČIĆA
BRINJE
c

Rodna kuća SRĐANA UZELCA
BRINJE
c

Poklonac Sv. Antuna
VUČETIĆI
1924. godina

Župna crkva Sv. Jurja Mučenika
JEZERANE
1821. godina
s

Kameni most
JEZERANE
g

Ostatak Jozefinske ceste
RAZVALA
1775-1779 godine
gs

Župna crkva Našašća Sv. Križa
KRIŽPOLJE
1821. godina
s

Kapela Sv. Nedjeljice
BRINJSKA KAMENICA
s

Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja
LIPICE
s

Pravoslavna kapela Sv. Duha
PROKIKE
1758. godina
s

Ruševine pravoslavne crkve Sv. Mihajla
VODOTEČ
s

Župna crkva Sv. Antun Padovanski
LETINAC
1907. godina
s

Kapela Sv. Duha
RADJENI-LETINAC
s

Župna crkva Sv. Nikola Blaženi
STAJNICA
1792. godina
s

Kapela Sv. Petra
PODRUČJE DRAŽENOVIĆA
s

OPĆINA VRHOVINE

Župna crkva Sv. Petra i Pavla
RUDOPOLJE
1748. godina
s

Parohijska crkva Sv. Petra i Pavla
ZALUŽNICA
17. stoljeće
s

Parohijska crkva Sv. Mihovila i Gavrila /ruševine/
VRHOVINE
s

Ruševine Pavlinske crkve
TURJANSKI
s

Stari grad
TURJANSKI
gs

GRAD GOSPIĆ

Kapela Sv. Marije Magdalene
GOSPIĆ
19. stoljeće
s

Župna crkva Navještenja B. D. Marije
GOSPIĆ
1783. godina
s


Kapela Sv. Ivana Nepomuka
GOSPIĆ
20. stoljeće
s

Most na rijeci Bogdanici
GOSPIĆ
1845. godina
gs

Zgrada Muzeja Like
GOSPIĆ
18. stoljeće
c

Dio fortifikacije
GOSPIĆ

Senković kula
GOSPIĆ
o

Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog
LIČKI NOVI
1690. godina
s

Ruševine srednjovjekovnog grada
LIČKI NOVI
srednji vijek
gs

Župna Crkva Sv. Josipa
LIČKI OSIK
1836-1842. godine
s

Župni dvor
LIČKI OSIK
s

Župna crkva Sv. Petra i Pavla
LIČKI RIBNIK
1878. godine
s

Most na rijeci Lici
LIČKI RIBNIK
19-20. stoljeće
g

Mlin–kašikar na rijeci Lici
LIČKI RIBNIK
druga pol. 17. stoljeća
g

Crkva Sv. Ivana Krstitelja-ruševine
BARLETE
romanika
s

Župna crkva crkva Sv. Jakova Apostola
BILAJ
1848. godina
s

Bilaj grad-ruševine srednjovjekovnog grada
BILAJ
gs

Župna crkva Gospa Karmenska
SMILJAN
1864. godine

Crkva Sv. Petra i Pavla
SMILJAN
s

Rodna kuća N. Tesle
SMILJAN
c

Župna crkva Sv. Nikole
TRNOVAC
1860. godina
s

GRAD GOSPIĆ

Župna crkva Sv. Matej Apostol
ŠIROKA KULA
1734. godina
s

Crkva Sv. Marije
ŠIROKA KULA
1776. godine
s

Crkva Sv. Trojice
ŠIROKA KULA
1771. godine
s

Župna crkva Sv. Martina
BRUŠANE
1854. godina
s

Crkva-Budak
BUDAK
1711. godine
s

Budak grad /BEŠINA KULA/
BUDAK, kraj Mašaluka
srednji vijek
o

Župna crkva Sv. Terezije
BUŽIM
s

Župna crkva Sv. Jakova Apostola sagrađena

NA TEMELJIMA crkve Sv.Marije
DONJE PAZARIŠTE
1700. godina
1341.godine.
s

Ruševine samostana Pavlina
DONJE PAZARIŠTE
s

Parohijska crkva Roždenija Sv. Jovana Preteče
MEDAK
s

Ruševine parohijske crkve Sv. Nikole
MOGORIĆ
s

Crkva Sv. Duha
MUŠALUK
s

Crkva Mlade Nedeljice
MLAKVA
s

Župna crkva Sv. Ivan Krstitelj
ALEKSINCA
1696. godina
s

OPĆINA PERUŠIĆ

Crkva Sv. Roka
PERUŠIĆ
1905. godine
s

Turska kula
PERUŠIĆ
15. stoljeće
o

Crkva Sv. Križa
PERUŠIĆ
1615-1698 godine
s

Kurija župnog dvora
PERUŠIĆ
s

Ruševina srednjevjekovnog grada
PERUŠIĆ
gs

Srednjovjekovni grad
MLAKVA
gs

Crkva Svetog Vida
BAKOVAC KOSINJSKI
srednji vijek
s
 
Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja
DONJI KOSINJ
1650. godina
s

Crkva Sv. Petra /pregrađena/
DONJI KOSINJ
17. stoljeće
s

Kameni most na rijeci Lici
DONJI KOSINJ
1935. godine
gs

Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog
GORNJI KOSINJ
1692. godine
s

Crkva Svete trojice
KONJSKO BRDA
s
Zgrada
Konjsko brdo 52/53
c

Župna crkva Sv.Nikole Blaženog
KALUĐEROVAC
1807. godine
s


OPĆINA KARLOBAG

Crkva Sv. Josipa sa kapucinskim samostanom
KARLOBAG
18-19 stoljeće
s

Župna crkva Sv. Karla Boromejskog
KARLOBAG
1615. godine
s

Crkva Gospe Žalosne
KARLOBAG
s

Crkva Sv. Josipa
KARLOBAG
s

Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
BAŠKE OŠTARIJE
s

Stari grad
KARLOBAG
gs

Župna crkva Sv. Luke Evangeliste
LUKOVO ŠUGARJE
19. stoljeće
s

Župna crkva Sv. Jelene
CESARICA
19. stoljeće
s

GRAD NOVALJA

Kula zvana “Kaštel”
STARA NOVALJA
1-5,. te 15 stoljeće
o

Područje koncetracijskog LOGORA “SLANA”–II SVJETSKI RAT
BARBATI
1941. godine
c

Etnografska zona Lun
LUN
14-20. stoljeće
gs

Apsida starokršćanske bazilike
NOVALJA
antika
s

Gaj, ostaci starokršćanske bazilike
NOVALJA
antika
s

Jaz, ostaci starokršćanske bazilike
NOVALJA
antika
s

Gavranišće, ostaci kaštela s crkvicom Sv. Antuna
NOVALJA
srednji vijek
s

Ostaci crkve Sv. Marije i Sv. Križa, Trinćel
NOVALJA
srednji vijek
s

“Sakatura”, ostaci jednobrodne crkvice posvećene Sv Katarini
NOVALJA
srednji vijek
s

Mirić, ostaci crkvice s apsidom i samostana
NOVALJA
srednji vijek
s

“Talijanova buža”, ostaci antičkog vodovoda
ŠKOPALJ-NOVALJA
antika
gs

Ostaci antičkog KAMENOLOMA
NOVALJA
antika
g


Župna crkva Sv. Katarine
NOVALJA
s

Crkva Majke Božje
NOVALJA
s

GRAD NOVALJA

Župna crkva Sv. Jeronima
LUN
s

Ostaci starokršćanske crkve Sv. Juraja
CASKA
antika
s

Gračišće, ostaci starohrvatske utvrde
NOVALJA
srednji vijek
o

Gozdenica, ostaci vojne utvrde
NOVALJA
srednji vijek
o

Ostaci rimske utvrde Košljan
NOVALJA
antika
o

Petrika, ostaci samostana i crkve
NOVALJA
srednji vijek
s

Svetojanj- crkva Sv. Agneze
NOVALJA
s

Rt Svetojašnica, ostaci antičke utvrde
STARA NOVALJA
antika
o

Dabovi stani, prethistorijski grob
NOVALJA
prapovijest
gr

Vidasovi stani, prethistorijski grobovi
NOVALJA
prapovijest
gr
E

Škovodarica,ostaci prethistorijskog naselj
NOVALJA
prapovijest
gs

Borovićevi i Šonjini stani, ostaci arhitektura antičke vile
NOVALJA
antika
c

Dabovi stani, ostaci arhitektura antičke vile
NOVALJA
antika
c

Caska, ostaci arhitekture antičkog naselja Cissa
CASKA
antika
gs

OPĆINA UDBINA

Župna crkva Sv. Nikole
UDBINA
1791. godine
s

Katedrala Sv. Jakova
UDBINA
s

Župna crkva Blažene Djevice Marije
BUNIĆ1807. godine
s

Srednjvjekovni grad
BUNIĆ
srednji vijek
gs

Parohijska crkva Roždenja Bogorodice
DEBELO BRDO
1762. godine
s

Kapela Sv. Ivana /Jovana/
JOŠANI
s

Ruševine crkve Sv. Augustina
MUTILIĆ
s

Ruševine crkve Sv. Marka
PODUDBINA
s

Župna crkva Svetog Jurja
PODLAPAC
1906. godine
s

Ruševine srednjovjekopvnog grada “Karlovića dvori”
KOMIĆsrednji vijek
gs

Ruševine srednjovjekovnog grada
KURJAK
srednji vijek
gs

Ruševine srednjovjekovnog grada
UDBINA
srednji vijek
gs

OPĆINA PLITVIČKA JEZERA

Župna crkva Svetog Petra i Pavla
PRIJEBOJ
1847. godine
s

Zgrada bivše osnovne škole
TRNAVAC
c

Kapela Sv. Ivana Krstitelja
SMOLJANAC
19. stoljeće
s

Ruševine srednjovjekovnog grada
MRSINJ GRAD
srednji vijek
gs

Župna crkva Presvete krunice
ČANAK
1728. godina
s

Župna crkva Sv. Juraj
KORENICA
1780. godina
s

Župna crkva Presvete Krunice
ČANAL
1728. godina
s

Župna crkva Uzvišenje Sv. Križa
VAGANAC
1962. godina
s

OPĆINA DONJI LAPAC

Spomen područje Bijeli Potoci-Kamensko
DONJI LAPAC
gs

Ostaci srednjovjekovne crkvice Sv. Ivana Krstitelja
DONJI LAPAC
s

Stari grad
BORIČEVAC
gs

Stari grad
DONJI LAPAC
gs

Gradina
MIŠLJENOVAC
gs

Župna crkva B.D.. Marije
BORIČEVAC
1844. godina
s

OPĆINA LOVINAC

Župna crkva Sv. Mihovila Arhanđela-srednjovjekovna župa
LOVINAC
1704. godina
s

Župna crkva Sv. Marija Magdalena
RIČICE
1811. godina
s

Župna crkva Sv. Rok Isposnik
SV. ROK
1763. godina
s

Štulić kula-stari grad
PLOČA
16-17. stoljeće
o

Izvor: http://www.poslovniforum.hr/zakoni/pp_ls3.asp

[Marica]

Ekspedicija u prošlost radi budućnosti

Većina od nas ide na odmor da se odmori, da posjeti rodbinu, prijatelje i da svaku zraku sunca koristi za "ljenčarenje" na plaži.

Lijepa naša Domovina nudi nam još mnogo više. Otkrite kulturnu raznovrsnost Like i pođite na "putovanje" kroz našu arheološku baštinu.

Kulturna baština Like je široko lepezasta.  Svaka ruševina ispričati će vam svoju dugu, lijepu i trgagičnu priču.

Lika nam pruža vise od janjetine, šljivovice, palente i ličkih suvenira. Lika nam pruža ogromnu i još uvijek nedovoljno poznatu kulturnu baštinu.

Da bi se bolje na vašoj "ekspediciji" kroz Liku snašli, uzmite ovu malu listu na put kroz Liku.

***************

1. Arheološka baština Kopneni arheološki lokalitet
Podvodni arheološki lokalitet

2. Povijesni sklop i građevina Graditeljski sklop
Civilne građevine
Obrambene građevine
Gospodarske građevine
Sakralne građevine
Grobne građevine
Urbana oprema i javna plastika

3. Povijesna graditeljska cjelina Gradsko naselje

Gradsko-seosko naselje i seosko naselje

4. Memorijalna baština Memorijalni spomenici

5. Etnološka baština Etnološko područje-etno zone

6. Posebne zone Područja posebne brojnosti kulturnih dobara te spomeničke slojevitosti

7. Krajobraz Osobito vrijedan predjel-kultivirani krajobraz

Arheološka baština

Kopneni arheološki lokaliteti
Naziv lokaliteta
Mjesto
Vremensko razdoblje
Primjedbe
Status

GRAD SENJ

Antičko naselje s lukom, na poluotoku Pulver
STINICA
antika

Nekropola u uvali Stinica
STINICA

Antička Lopsica(Puplisca) naselje i luka
SV. JURAJ
antika

Nekoliko prapovijesnih gradina
SV. JURAJ
prapovijest

Prapovjesna gradina Klisa
LUKOVO
brončano doba

Prapovijesni ambri Štrapovača
LUKOVO
prapovijest


Prapovijesna gradina i lokalni emporij
KLADA
prapovijest

Antički vikus s pristaništem
KLADA
antika

Prapovijesna gradina
STARIGRAD
prapovijest

Kasnoantički refugij
PANOS
antika

Prapovijesna gradina Klačenica
JABLANAC
prapovijest

Prapovijesna gradina
PRIZNA
željezno doba

Guste zidine
PRIZNA
prapovijest

Japodsko autohtono stanište
VRATNIK
antika

Japodsko autohtono stanište
KRASNO POLJE
antika

Japodska autohtona općina(Parentium)
ŠTIROVAČA
antika

Gradina Kuk
SENJ

Gradina na brdu Panos
STINICA

Arheološka zona Lasićka pećina
CRNI KAL
prapovijest


GRAD OTOČAC

Arupi japodsko središte nekropola
PROZOR
prapovijest

Arheološka zona Crkvina i okolni prostor
KOMPOLJE
prapovijest

Crkvina(vjerojatno japodsko-rimski grad Avendo)
BRLOG

Arheološka zona Stari grad, arheološka zona Gusić grad
BRLOG
srednji vijek


Arheološka zona Velika Punta

Arheološka zona Špilja u Škorićima

Arheološka zona Špilja Ljubotina
Hrvatsko polje
antički i prapovijesni lokalitet

Arheološka zona Crkvina

Arheološka zona Voznik

Arheološka zona Latice
BJELJEVINE
prapovijest


GRAD OTOČAC

Arheološka zona Crkvina

Arheološka zona Šviški vrh

Arheološka zona Vršić-kota 564

Arheološka zona Sekizovac-kota 611

Arheološka zona Grozdanić vrh-kota 588

Arheološka zona Lumbardenik-kota 637
ŠVICA
prapovijest


Arheološka zona Stari Grad

Arheološka zona FORTIZA
OTOČAC
srednji vijek


Arheološka zona Mala Luka

Arheološka zona Vinica

Arheološka zona Podina

Arheološka zona Humac

Arheološka zona Dolina sjeverno od Velikog Vitla

Arheološka zona Veliki i Mali Vital

Arheološka zona Sjeveroistočne padine Velikog i Malog Vitla s pripadajućom dolinom

Arheološka zona Glavica

Arheološka zona Stari Grad
PROZOR
prapovijest

Arheološka zona Katun-Karin grad
ČOVIĆI
prapovijest

Arheološka zona Rajanov Grič
ČOVIĆI
antika

Arheološka zona “Pećina”-naselje

Arheološka zona “Pećina” špilja i brdo
LIČKO LEŠĆE (gornje)
prapovijest

Arheološka zona Sv. Petka

Arheološka zona Žegarski Vrščić
GLAVACE
prapovijest

Arheološka zona Drinovac
ŠKARE
prapovijest

Arheološka zona Zorišnjak
STARO SELO
prapovijest

Arheološka zona Poljanke

Arheološka zona Pražinovac

Arheološka zona Sv. Marko
Podum
prapovijest

Arheološka zona OLTARI-KRALJEV STOLAC
PROZOR
antika


Arheološka zona Gradina Um
PODUM
prapovijest


Arheološka zona uz desnu obalu Gacke

Arheološka zona Gradina

Arheološka zona Rudine
SINAC
prapovijest


Arheološka zona Kraljevica
PROZOR
prapovijest


Arheološka zona Orehova Gradina

Arheološka zona Kalanjuša Gradina

Arheološka zona Medića Gradina

Arheološka zona Majstorovića Gradina
DOLJANI
prapovijest

Arheološka zona Macolka
LIČKO LEŠĆE (Donje)
prapovijest

Arheološka zona Krčevine
DOLJANI DONJI
prapovijest

Arheološka zona Veliki Umčić
PODUM
prapovijest

Arheološka zona Vršić
PONORI
prapovijest

OPĆINA BRINJE

Humac(vjerojatno japodsko-rimski Moneci
BRINJE
prapovijest

Prokike
PROKIKE
antika

Žuta Lokva-rimska postaja
ŽUTA LOKVA
antika

Arheološka zona Maljen
JEZERANE
srednji vijek

Arheološka zona Sokolac
BRINJE
srednjovjekovni i prapovijesni lokalitet

Arheološka zona Sinčića špilja
BRINJE
prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet

Arheološka zona Umac
BRINJE
prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet


OPĆINA VRHOVINE

Prapovijesna gradina (V.i M. Obljaj)
GORNJE VRHOVINE
prapovijest

Prapovijesna gradina
ZALUŽNICA
prapovijest

GRAD GOSPIĆ

Nekropole pod tulumima
LIČKI OSIK
rano i srednje brončano doba

Nekropole pod tulumima
PAVLOVAC VREBAČKI
rano i srednje brončano doba

Lipe-nekropola
GOSPIĆ
prapovijest

Široka kula-Čekrk
GOSPIĆ

OPĆINA KARLOBAG
Drvišica-antičko naselje
DRVIŠICA
antika
 
OPĆINA PERUŠIĆ

Begovača
BEGOVAČA
antički lokalitet
 
G.Kosinj
G.KOSINJ
prapovijest

Kvarte
KVARTE
antički lokalitet

GRAD NOVALJA

Uvala Caska, Sv. Juraj, Kut, Klapavica
CASKA
antika

Caska, ostaci arhitekture antičkog naselja Cissa
CASKA
antika

Gavranišće, ostaci kaštela s crkvicom Sv. Antuna
NOVALJA
srednji vijek

Ostaci centralne apside kompleksa ranokršćanske bazilike
NOVALJA
rano kršćanstvo

“Poljice”-Lun
LUN
prapovijest

Rt Svetojašnica
STARA NOVALJA
antika

Talijanova Buža,Košlja gromača
NOVALJA
antika

Dabovi stani
NOVALJA
prapovijest

Vidasovi stani
NOVALJA
prapovijest

Sankovi stani
NOVALJA
antika

Škovodarica
NOVALJA
prapovijest

Borovićevi i Šonjini stani
NOVALJA
antika

NOVALJA-područje naselja
NOVALJA
antika

Škopalj-NOVALJA, ostaci antičkog vodovoda
NOVALJA
antika


TRINĆEL, ostaci starohrvatske crkvice Sv. Križa, crkve Sv. Marije i naselja Kessa
NOVALJA
srednji vijek

Mirić, ostaci crkvice s apsidom i samostana
NOVALJA
srednji vijek

“Sakatura”, ostaci jednobrodne crkvice posvećene Sv. Katarini
NOVALJA
srednji vijek

GAJ, ostaci starokršćanske bazilike
NOVALJA
srednji vijek

JAZ, ostaci starokršćanske bazilike
NOVALJA
srednji vijek

Petrika, ostaci samostana i crkve
NOVALJA
srednji vijek

Gračišće, ostaci starohrvatske utvrde
NOVALJA
srednji vijek

Gozdenica, ostaci vojne utvrde
NOVALJA
srednji vijek

OPĆINA UDBINA

Bunić-ruševine burga
BUNIĆ
prapovijest

Bunić-prapovijesna gradina
BUNIĆ
prapovijest

Gradina
MEKINJARI
prapovijest

Prapovijesni i srednjovjekovni lokalitet
UDBINA
prapovijest i srednji vijek

Arheološka zona Gradina
GRABUŠIĆ
prapovijest

Arheološka zona Gradina

Arheološka zona Stari grad
DEBELO BRDO
prapovijest

Arheološka zona Svilareva gradina

Arheološka zona Masnikosina gradina

Arheološka zona Vijenci
Pećane
prapovijest

OPĆINA PLITVIČKA JEZERA
Prapovijesna gradina i spilja
PLITVIČKA JEZERA
prapovijest

Krbavica
PLITVIČKA JEZERA
prapovjesna lokacija

Prapovijesna gradina
REČANI
prapovijest

Arheološka zona
KORENICA
antika

OPĆINA DONJI LAPAC

Crkvina
BORIČEVAC
prapovijest

Stari grad
DONJI LAPAC/GORNJI LAPAC(Obljaj)
prapovijest i antika

Gradina
MIŠLJENOVAC
prapovijest

Crkvina
NEBLJUSI
prapovijest

Karlovića dvori
MAZIN

OPĆINA LOVINAC
S. Rok-antički lokalitet
S. ROK
antički lokalitet

Podvodni arheološki lokaliteti

GRAD SENJ

Senj-gradska luka
SENJ
 
Mala Stinica, Krivača, Stara straža
STINICA

Lučica Jablanac
JABLANAC

Lučica Sv. Juraj
SV. JURAJ, između naselja Sv. Juraj I otočića Lisac

KLADA-u uvali Velika draga ispod prapovijesne gradine
Klada

Starigrad
STARIGRAD

Kalić
KALIĆ

Lukovo
LUKOVO

Antička antropomorfma plastika na otočiću Lisac
Sv. JURAJ
antika

OPĆINA KARLOBAG

Podmorsko arheološko nalazište-Stari porat
KARLOBAG
antika

GRAD NOVALJA

Uvala Caska
CASKA
antika

Povijesni sklop i građevina

Povijesni sklop i građevina

gs - graditeljski sklop

c - civilna građevina

o - obrambena građevina

g - gospodarska građevina

s - sakralna građevina

gr - grobna građevina

u - Urbana oprema i javna plastika


GRAD SENJ

Kuća Petrovski
SENJ
15.stoljeće
c

Rodna kuća VI. Čovića
SENJ
c

Tvrđava Nehaj
SENJ
1558.godina
o

Srednjovjekovni kastrum Murula
STINICA
srednji vijek
o

Romanička katedrala, barokizirana B.D. Marije
SENJ
romanika
s

Franjevačka crkva sa zvonikom
SENJ
s

Kapela Sv. Ambroz
SENJ
s

Kapela Sv. Vid
SENJ
s

Kapela Sv. Martin
SENJ
s

Pavlinski samostan s crkvom Sv. Jelena
SENJ
s

Benediktinska opatija Sv. Jurja
SENJ
s

Župna crkva Sv. Juraj Mučenik
SV. JURAJ
srednji vijek
s

Kapela Sv .Nikole
SV. JURAJ
s

Barokizirana gotička kapela Sv. Filipa i Jakova/ruševine/
SV. JURAJ
gotika
s

Grobljanska gotička kapela Sv. Jakova
STARIGRAD
gotika
s

Kapela Sv. Jelene
STARIGRAD
s

Barokizirana gotička crkva Sv. Nikole
JABLANAC
gotika
s

Grobljanska kapela Sv. Stjepana
JABLANAC
s

Kasnogotička kapela Sv. Ivana i Sv. Ante Padovanskog
PRIZNA
gotika
s

Župna crkva /svetište/ Sv. Mihovil
VRATNIK
srednji vijek
s

Crkva Sv. Marije
KRASNO
s

Palača “Lavlji dvori”
SENJ
16.stoljeće
c

Zidine s kulama: Leonova,Lipica i Šabac
SENJ
o

Ranosrednjovjekovni kastrum Stara straža
STINICA
rani srednji vijek
o

GRAD SENJ

Fortifikacija na brdu gradina
SV. JURAJ
o

Ostaci fortifikacije
LUKOVO
o

Kasnosrednjovjekovna gradina
STARIGRAD
kasni srednji vijek
o

Fortifikacijski trakt/limes/
PANOS
o

Kaštel
JABLANAC
sredina 13. stoljeća
o

Fortifikacijski emporij /trajektorij Pag,NOVALJA/
PRIZNA
kasna antika i rani srednji vijek
o

Župna crkva Sv. Antun Padovanski
KRASNO
18. stoljeće
s

Župna crkva Sv. Marija Sniježna
KRIVI PUT
1856. godina
s

Župna crkva Sv. Luka Evanđelist
LUKOVO
1843. godina
s


Župna crkva Uzvišenje Sv. Križa
SV. KRIŽ
1700. godina


GRAD OTOČAC

Kompleks PIVOVARE
OTOČAC
19. stoljeće
g

KOMPLEKS PIVOVARE SA SKLADIŠTIMA
OTOČAC
19.stoljeće
g

STAMBENA ZGRADA ANTE STARČEVIĆA 01
OTOČAC
19.stoljeće
c